U Splitu se u Gospodarskoj komori održava finalna konferencija povodom završetka petogodišnjeg regionalnog projekta Žensko poduzetnišvo: motor za stvaranje radnih mjesta u Jugoistočnoj Europi , kojeg do prosinca ove godine provodi GTF – Inicijativa za održivi rast .
Cilj projekta je predstaviti najbolje prakse u ženskom poduzetništvu, jer kako nam je rekla direktorica GTF-a, Mary Ann Rukavina Stipetić , u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, žene se tri puta češće samozapošljavaju nego muškarci.
Na 100 nezaposlenih samo pet muškaraca, a 15 žena pokrenut će posao i to bi mogao biti ključ za otvaranje 20 novih radnih mjesta u Hrvatskoj:
“Želimo poslat poruku za budućnost da je najveći neiskorišteni resurs žena i njene sposobnosti, jer kad bi se uključila u gospodarstvo onoliko koliko su uključeni muškarci, nezaposlenosti u Hrvatskoj bi nestalo. Odgovor uistinu je kako aktivirati, kako da te žene opstaju i rastu. To nije moguće bez da svi sudionici, i vlasti i civilno društvo i akademski sektor i potporne institucije poput Hrvatske Gospodarske Komore, svi zajedno stvore takvo okruženje gdje to može procvasti.”
U svrhu osnaživanja žena projekt se provodio i u Albaniji, BiH, Crnoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji, Moldaviji, Srbiji i Turskoj. U svim tim zemljama situacija je slična i “ne ide na ruku” ženama poduzetnicama:
“Obrazovni sustav često ne ohrabruje žene s dobrim modelima, žene su u manjoj mjeri vlasnice imovine, nedostatak je kapitala pa se žene često oslanjaju isključivo na obiteljske resurse. To su definitivno manji iznosi nego oni s kojima raspolažu muškarci. Čak je znanstveno dokazano kako žene s istim biznis planom kao i muškarci u bankama češće dobijaju odbijenicu, jer nekako više vjerujemo muškarcima u tome.”
Ženama poduzetnicama nedostaju mentori i potpora:
“Težak je to put, ali tko prepozna taj resurs i stavlja naglasak na žene poduzetnice dobit će desetorostruki povrat. Žene vraćaju dobit u zajednicu, ne otpuštaju ili manje otpuštaju svoje radnike, možda malo sporije rastu i šire se, jer su manje sklone riziku. Ali takve vrline su nam možda dobrodošle u ovim složenim gospodarskim situacijama. A da bi one mogle raditi, veliki problem je nedostatak socijalne infrastrrukture.”
Zamislite kakve “slalome” žene poduzetnice, ali i one druge moraju raditi kad im dječji vrtići rade samo do 16 sati, a ne postoje dnevni centri za boravak starijih osoba , dok u domovima za starije osobe nema mjesta.
Gospodarska komora u Splitu nije slučajno izabrana za domaćina završene konferencije, istaknula nam je njena predsjednica Katja Buličić , jer upravo u Splitu je osnovana hrvatska udruga žena poduzetnica Krug ,a iz Splita je potekla i inicijativa za osnivanjem Foruma Jadransko- Jonskih komora koji ženama poduzetnicama daje jaku potporu.
Jedna potpora ženama početnicama na , nažalost još uvijek muškom terenu , već ovog mjeseca kreće u Županijskoj Gospodarskoj komori Split, upoznala nas je njena predsjednica Katja Buličić:
“U ovoj kući , na našem petom katu osnovan je inkubator koji počinje tijekom ovog mjeseca s djelovanjem. Imamo dvije mlade poduzetnice, natječaj je još otvoren, a Komora je ta koja će im pružat svu logistiku, mentorstvo i sve ono što im može pomoći da u roku tri godine budu spremne za samostalan rad.”
U radu konferencije sudjeluje mlada zagrebačka poduzetnica, ekonomistica i inovatorica Josipa Majić . Tek joj je 25 godina, a njena londonska tvrtka za razvoj biometrijskih uređaja već je “pokorila” Europu i Ameriku. Sigurno ćete se sjetiti njenog izuma – prvog pametnog medvjedića Teddy The Guardian koji mjeri dječje vitalne funkcije, a Josipa ističe kako je ipak lakše poslovati izvan Hrvatske:
” Postoji infrastruktura i primjeri ljudi koji su već uspjeli pa možete pratiti što su oni radili. Ni tamo u IT industriji i među inžinjeraskim krugovima i dalje nema dovoljno žena, ali postoje inicijative od osnovnih škola, preko fakulteta do kasnije. Postoje investitori koji se bave posebno ulaganjima samo u žene.”
Mlade žene bi trebale više otvarati svoje tvrtke, pa i u inozemstvu, a tehnologije su dobar izbor, kaže Josipa, jer je kapital potreban za ulazak u tu industriju mali, a povrat je dosta visok:
” Jednostvano umjesto da djevojke na burzi rada učimo da budu babysitterice da im kažemo da uče programirati i da imaju svoju tvrtku”.
