Na splitskom Sveučilištu se održala jednodnevna radionica na temu “Prijenos tehnologije i komercijalizacija znanstvenih istraživanja i inovacija podloga su za rast gospodarstva u Hrvatskoj”.
Iza podužeg naziva krije se želja da se znanost i inovacije približe gospodarstvu i pokrenu njegov rast kroz inovativna istraživanja, zaštitu intelektualnog vlasništva, suradnju javnog i privatnog sektora i otvaranje novih start up tvrtki utemeljenih na rezultatima znanstvenih istraživanja.
Također se želi pronaći bolji model rada postojećih ureda za transfer tehnologije na sveučilištima i javnim institutima, a ideja je da se unutar par mjeseci razviju nov i učinkovitiji model financiranja i rada ovih ureda.
Radionicu zajednički organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta , Svjetska Banka i Sveučilište u Splitu kroz Drugi Projekt za znanost i tehnologiju koji Svjetska Banka financira u Hrvatskoj.
Smatramo da je predviđanje rasta hrvatskog gospodarstva od 1 posto, nedovoljan postotak za ekonomiju koja ima toliki broj nezaposlenih, pa ćemo nastojati omogućiti dostupnost priljeva sredstava za razvoj znanosti, naročito u pogledu projekata i inovacija čiji se rezultati na koncu trebaju i vratiti Hrvatskoj u smislu komercijalizacije.
rekao je novinarima Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Direktorica Globalne prakse Svjetske banke za trgovinu i konkurentnost, Cecile Fruman:
Svrha je premostiti pukotinu između ureda za tehnologije i privatnog sektora, napraviti istraživanja koja će biti relevantna tvrtkama, povećati produktivnost tvrtki kao i njihov doprinos gospodarstvu. Već je dosta učinjeno do sada, a danas se čini napor kako urede za transfer tehnologija učiniti djelotvornijima i učinkovitijima, te kako je moj kolega ranije istaknuo, kako utjecati na iznos koji nam je na raspolaganju da bi oni bili važniji tvrtkama i vodili mnogo većoj produktivnosti , ali i većem izvozu.
Upitana za komentar smanjenja ulaganja u znanost, jer danas se u Saboru raspravlja o proračunu u kojem je Ministarstvo znanosti dobilo 158 milijuna kuna manje, odgovorila je kako nije uvijek bitna količina novca, već i kvaliteta onoga na što se troši. Ključno je na maksimizirati koristi svake kune uložene u razvoj znanosti, dodala je.
Bez povezivanja znanosti i gopodarstva neće doći do značajnijeg povećanja ulaganja u istraživanja. Kad u javnosti govorimo ,govorimo o jednoj brojci, 1, 2 ili 3 posto, međutim taj postotak ulaganja u istraživanja ima svoju strukturu. Prema Lisabonskoj konvenciji negdje 1 posto iz javnog, oko 2 posto iz privatnog sektora, pa prema tome bez zajedničkog ulaganja nema povećanja tog postotka.
rekao je pomoćnik ministra Krešo Zadro, koji je i otvorio radionicu.
Ni znanost ni obrazovanje nisu gubitnici. – osvrnuo se na peticiju kojom znanstvenici traže da oni u postotku postanu najveći dobitnici ovog proračuna:
Nisu ni dobitnici veliki, međutim konkretno u brojkama pored 80 milijuna kuna financiranja projektnog istraživanja, Fonda za zaštitu okoliša ulaže 17 milijuna kuna, 100 postotno je povećanje za Centre izvrsnosti, ove godine je osigurano zapošljavanje novih 150 mladih istraživača. Tako da mislim ove godine znanost i obrazovanje nisu gubitnici, a manji proračun za znanost je bio zbog 90-ak milijun kuna manje za prijevoz učenika. 30-ak milijuna kuna vraća se amandmanom na prijedlog proračuna, kako bi se ova školska godina nastavila onako kako je išla. Više razgovora i pažljivije iščitavanje proračuna. – poručio je inicijatorima peticije.
Na radionicu su, uz međunarodne i domaće stručnjake u Split su došli i predstavnici hrvatske akademske zajednice, prorektori svih hrvatskih sveučilišta, voditelji sveučilišnih ureda za razvoj tehnologije, predstavnici znanstvenih centara izvrsnosti, državnih agencija, privatnog sektora i investitora u nove tehnologije, te delegacija Svjetske Banke.
