Od studenog do siječnja more zbog akumulacije topline doseže najveću razinu, i tih mjeseci su zabilježena najveća plavljenja obalnih područja, ističe Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
{mp3}Reportaze/more_poplavljuje_obalu_ivica_vilibic_1{/mp3}
Razina mora u Sredozemlju i Jadranu rasla je nešto sporije zbog laganog porasta prosječnog tlaka zraka i promjena u cirkulaciji mora, no u zadnjih dvadesetak godina se gotovo izjednačila s globalnim trendovima, napominje Vilibić. Što to znači za obalne gradove?
{mp3}Reportaze/more_poplavljuje_obalu_ivica_vilibic_2{/mp3}
U nekadašnjem porječju Cetine i Neretve svi današnji otoci – Drvenik, Šolta, Brač, Hvar, Šćedro, Korčula, Lastovo i Mljet – su bili dio kopna. Jedini otoci su bili Palagruža, Jabuka i Sušac, ali i niz manjih otoka nižih od 25 metara koji su danas potopljeni.
{mp3}Reportaze/more_poplavljuje_obalu_ivica_vilibic_3{/mp3}
Kod nas će se najveći problemi pojaviti u obalnim gradovima. Njihove stare jezgre i kulturno naslijeđe će biti ugroženo učestalim poplavama, ističe Vilibić i dodaje probleme niskih poljoprivrednih područja poput doline Neretve.
