Hrvati jedu premalo ribe, 8 do 10 kilograma godišnje po osobi za razliku od Španjolaca i Talijana koji godišnje pojedu i 40 kilograma.
No razlog tome nije stanje ribljeg fonda u Jadranu, jer kad ne bi izvozili mogli bi petrostruko zadovoljati naše potrebe za ribom. Zabrinjavajuća činjenica da čak i Dalmatinci jedu malo ribe leži u nedostatku proizvoda ribarstva.
Jedan je to od zaključaka koji se nametnuo na WEFTA – europskoj znanstvenoj konferenciji o preradi, kvaliteti i sigurnosti proizvoda ribarstva pod nazivom “From local fish to global dish”, koja je jutros s radom počela u Splitu .
Hrvatska je prvi put domaćin takve konferencije , a organiziraju je WEFTA (West European Fish Technologists’ Association) i zagrebački Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Hrvatska prerađivačka industrija nije baš inovativna, rekla nam je predsjednica konferencije, profesorica Sanja Vidaček :
Proizvodimo ono što imamo, tu našu malu plavu ribu i prerađujemo je u proizvode koji su manje više tradicionalni, iako naše industrije pokazuju želju za razvitkom novih proizvoda.Još uvik to nije na nivou EU, nama je glavni problem što konzumiramo malo ribe. Trebali bi imati proizvode prilagođene možda za starije ljude i djecu, a ova konferencija pruža uvid u to kako se radi u EU.
No, stvari se ipak kreću na bolje, načelnik sektora za upravljanje resursima i akvakulturu u Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva, Josip Marković:
Otvara se cijeli niz novih poduzetničkih ideja oko prerade slatkovodne ribe koja do sada kod nas gotovo nije postojala. Postoji nekoliko velikih subjekata koji sad planiraju osim žive ribe i zamznute , to plasirati kroz određene proizvode, što je bitno jer će otvoriti nova radna mjesta osobito u ruralnim sredinama.
Svako unaprjeđenje tehnologije prerade ribe , a nova saznanja o tome bit će dio konferencije, štiti prirodne resurse, jer prema procjenama FAO-a i Europske komisije gotovo 90 posto svih ribljih stockova je prelovljeno, rekao nam je Marković. Stoga se treba nadati da će se zabrana koćarenja u Jabučkoj kotlini produžiti, jer bi inače škampi i oslići mogli postati rijetkost na našim ribarnicima:
Jabučka kotlina je jako specifična i mislim da je jedan dio talijanskih ribara itekako svjestan što se događa, te da ukoliko se nastavi dalje s načinom kakav je bio prije 15 mjeseci neće se imati više što loviti. Tako da se nadam da će se ta mjera u istom ili modificiranom obliku nastaviti.
Konferencija će trajati tri dana, a očekuje se oko 150 sudionika, domaćih i inozemnih znanstvenika i predstavnika riblje industrije.