S prihodom od 300 milijuna eura godišnje od usluga zdravstvenog turizma Hrvatska danas nije ni među prvih deset europskih destinacija, a glavna kočnica za razvoj zdravstvenog turizma je postojeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
On onemogućava kategorizaciju bolničkih ustanova za turističku djelatnost, upozoreno je na 6. Konferenciji industrije zdravstvenog turizma (HTI), koja je počela u Beču.
Na konferenciji su izneseni podaci Svjetske udruge za zdravstveni turizam, po kojima je u 2015. najbolja europska destinacija zdravstvenog turizma bila Velika Britanija, slijede Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska, Malta te Turska, koja bilježi najbrži rast u tom segmentu turizma.
Na temu te rastuće industrije u Beču se do subote održava najveći skup zdravstvenog turizma u Europi – 6. konferencija industrije zdravstvenog turizma 2016. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), hrvatske tvrtke Wellness Dalmacija i američkog MTA-a (Medical Tourism Associationa).
Konferenciju, čiji su pokrovitelji Ministarstvo turizma i Ministarstvo zdravlja RH, te HTZ i Turističke zajednice Zagreba i Malog Lošinja, pred više od 200 sudionika, gostiju i predavača iz 40 zemalja, od Amerike do Kine, su otvorili Zdeslav Radovčić, direktor konferencije, i Lejla Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Unatoč velikim potencijalima, Hrvatska zauzima skroman udio u toj najbrže rastućoj grani turizma, koja bilježi godišnji rast od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, za što su hrvatski sudionici najodgovornijim označili odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Po podacima HGK-a, zdravstveni turizam kod nas na godišnjoj razini zapošljava oko 10.000 osoba i ostvaruje oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga, a procjene su da bi vrlo brzo mogao dosegnuti prihode od milijardu eura godišnje.
