Ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja će uskoro potpuno iščeznuti iz delte Neretve, a nadaleko poznati brudet od jegulja i žaba postat će dio neretvanske povijesti. Zbog isušivanja močvara, upotrebe pesticida, globalnih klimatskih promjena te u konačnici nekontroliranog izlova, populacija jegulje se dramatično smanjuje, zbog čega su se zabrinuli čak i u Europskoj uniji, jer je situacija slična i u ostalim zemljama članicama. Prof. dr. Branko Glamuzina sa Sveučilišta u Dubrovniku nam je kazao:
{mp3}Reportaze/dr_branko_glamuzina_jegulje1{/mp3}
Kilogram jegulje u Neretvi prodaje od 100 do 200 kuna za kilogram, ovisno o kojem dobu godine je riječ. Sve ovo je rezultiralo situacijom koja se može nazvati i kritičnom za održanje populacije jegulje u donjem toku Neretve. Situacija je to složenija jer se dio populacije koji ove godine ode na mriještenje izmrijesti tek nakon jedne godine, a mlađ se vraća tek u trećoj godini nakon odlaska roditelja. Jegulja je, dakle migratorna, a ne autohtona vrsta i nakon mrijesta u dalekom Sargaškom moru, mlade jedinke, ali i odrasle, jednostavno se ne vraćaju u Neretvu ili ih se, pak, vraća tek manji broj.
Jedini spas za jegulju je intenzivan uzgoj u ribnjacima, koji u Neretvi nije zaživio.
{mp3}Reportaze/dr_branko_glamuzina_jegulje2{/mp3}
Jegulja se u Hrvatskoj jedino uzgaja u Ribnjačarstvu Poljana kod Lipika, gdje se godišnje proizvede stotinjak tona, koje se izvoze, a dio se zasigurno nađe i na neretvanskim trpezama.
