Živimo u “piratskom” gradu, kojem kao i ostalim gradovima u Dalmaciji prijeti urbano – razvojni tsunami.- upozorio je na tribini početkom tjedna u splitskoj “Info zoni”sociolog Mirko Petrić u posljednjem predavanju u sklopu ciklusa “Mala škola sociologije”.
To je bio i povod za razgovor o neoliberalnom urbanizmu, za kojeg Petrić kaže kako ne planira razvoj prostora na korist stanovništva:
Neoliberalni urbanizam poništava samu ideju urbanizma kao sustavnog planiranja prostora što je planiranje razvoja na korist stanovništva , a neoliberalni model u gospodarstvu daje privatnom vlasništvu prednost, promiče privatizaciju društvenih resursa i tzv. fleksibilizaciju regulatornih okvira i tako zagovara minimiziranje bilo koje sustavne intervencije u prostoru.
Najcrnji primjer takve vrste ubanizma je Španjolska, a ima ga i u našem bližem susjedstvu – na crnogorskom primorju:
U kojoj je tijekom skoro 20 godina građeno 8 nogometnih igrališta dnevno novih zgrada koje danas uglavnom zjape prazne i neiskorištene, jer taj kapital kojim se gradilo je posljedica pribavljivosti kapitala na svjetskom tržištu u tom trenutku. Nije se mislilo što će se tu graditi, nije se ni očekivala nikakva korist lokalnom stanovništvu. Uvijek se priča o razvoju i turizmu i tome slično, no na kraju se pokazalo da je to jedna niskointezivna djelatnost koja ne zapošljava puno ljudi, a ono što je najgore uništeni su prirodni resursi.
To ostavlja snažne posljedice ne samo na prostor , već i društvo, dolazi do povećanja cijena nekretnina, iseljava se stanovništvo, seli se radna snaga i ostajemo samo na servisnoj ekonomiji usluga od koje nam ostaje samo sitniš, kaže nam Petrić.
Zvuči poznato? Pogledajte samo povijesnu jezgru Splita, Dubrovnika i ostalih turističkih destinacija u Dalmaciji zimi. Male trgovine već su otišle , sav ostali sadržaj – suvenirnice, restorani i drugi ugostiteljski objekti podređeni su turistima i zatvaraju svoja vrata s prvom kišom i hladnoćom.
Zadnji primjer je najstarije splitsko i hrvatsko kino koje je odolilo pokušajima pretvaranja u restoran, no informacija koja kruži gradom govori da je splitskoj gradskoj upravi stiglo preko 60 zahtjeva za otvaranjem restorana u užem dijelu grada.
Kako se centar Splita ne bi poput Venecije, Barcelone ili Dubrovnika pretvorio zimi u grad duhova , potreban je stroži regulatorni okvir :
U Veneciji više ne mogu prolaziti kanalom pred trgom sv.Marka kruzeri preko 99 tisuća tona nosivosti, a do preokreta je došlo zbog stalnih protestnih akcija civilnog društva i pisma UNESCO-a talijanskoj vladi da moraju nešto učiniti po tom pitanju . U Barceloni se ograničavaju prostori za zabavu, buku i slično. To su neki procesi koji pokušavaju regulirati turističke tokove koji su, da tako kažem , svima izašli na nos.
Stroža “pravila igre” zauzdat će i investitore u nasrtajima na javni, društveni prostor, a Petrićev zaključak je, kako umjesto liste želja investitora, moramo vratiti urbanizam , te se okrenuti trendu odgovornog turizma.
