Svjetski dan limfedema obilježava se diljem svijeta 6.ožujka, a na važnost ove bolesti i u Hrvatskoj, podsjetile su Ojdana Koharević i Ivanka Vlajkov Perica, predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’ apelom ‘Korona će nestati, limfedem će ostati’.
Uz Svjetski dan limfedema, koji se obilježava od 1994.godine, upozoravamo na težak položaj nas oboljelih od limfedema, te na ovaj, simboličan način po prvi put, obilježiti Svjetski dan limfedema i u Hrvatskoj. O limfedemu se vrlo malo zna, govori i piše, pa je nužno osvijestiti javnost, ali i struku o ovoj bolesti. Premda je bolest među nama, zdravstvene institucije za sada ne raspolažu s točnim brojem pacijenata, jer se jedan dio liječi u privatnim ordinacijama, no broj oboljelih je svaki dan sve veći.
Što je limfedem? Riječ je o bolesti usporenog limfnog sustava, odnosno pretjeranog nakupljanja limfe uzrokovanog genetskim poremećajem, te operativnim zahvatima, kao i drugim traumama. Limfedem nije smrtonosna bolest, no nije izlječiv. Ipak, nadu daje saznanje kako se s limfedemom, s pravilnom terapijom, promjenom načina života, vježbom i prehranom, može kvalitetno živjeti. Terapija je, kažu oboljeli od limfedema, presudna za život s limfedemom, no pacijenti, na žalost, nemaju odgovarajuću pomoć u zdravstvenom sustavu. Tako veći dio kompletne dekongestivne terapije, koja uključuje limfnu drenažu i bandažu, plaćaju u privatnim ordinacijama. Loš položaj oboljelih dodatno otežava manjak medicinskog kadra, jer u Hrvatskoj, za razliku od drugih europskih zemalja, još uvijek nemamo specijalista limfologa. Slična iskustva imaju i u susjednim državama, BiH, te Srbiji a znatno bolju skrb imaju pacijenti u Sloveniji.
Cijenimo napore liječnika i terapeuta, poput lanjskog otvaranja Ambulante za limfedem u KBC Split, no liječenjem limfedema se uz svoju primarnu struku, zbog nedostatka limfologa i dalje bave većinom fizijatri, a manje dermatovenerolozi, te vaskularni kirurzi. Uz to, nedostaje i limfoterapeuta te fizioterapeuta pa je lista čekanja na terapiju, sve duža, na terapiju se čeka više od godinu dana, navode oboljeli od limfedema. Preopterećenost sustava najbolje oslikava podatak da se, primjerice, u splitskom KBC godišnje obavi više od 4 tisuće terapija, a najčešći bolesnici su onkološki pacijenti, jer se bolest kod njih javlja kao posljedica operativnog zahvata, uklanjanja limfnih čvorova kod pojedinih vrsta karcinoma. Ovi pacijenti, što je i razumljivo, zbog ozbiljnosti primarne bolesti, imaju prioritet u liječenju.
Mi ne želimo sažaljenje, već razumijevanje institucija, stoga ćemo se zalagati za veća prava pacijenata oboljelih od limfedema, češće terapije u bolničkim ustanovama, te stavljanje na listu HZZO-a svih pomagala u liječenju limfedema. Ovaj apel uputit ćemo i ministru zdravstva Viliju Berošu, predsjedniku RH, te predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, Saboru i Vladi RH, navode Ojdana Koharević i Ivanka Vlajkov Perica, predstavnice Inicijative ‘Život s limfedemom’ iz Splita.
