Naravno da je komplicirano kad su tu izvođačka, fonografska, autorska prava, pa zatim kolektivna i individualna, pa još i sva ona koja spadaju u srodna prava, a kruna svega je pravo intelektualnog vlasništva.
I naravno da je institucija HDS ZAMP na lošem glasu, kad sva ta prava, kao i nameti koji ih prate, čine džunglu stavaka, članaka i zakona u kojima se baš ne snalaze ni pravnici kojima su autorska prava uža specijalnost, a svatko ih iščitava onako kako mu paše, pa se dobar dio tih nedefiniranih točaka zakona rješava na sudu.
U pomoć priskače kazališna predstava. “Priroda i društvo”, predstava ZKM-a, tu je da, prema riječima redateljice Nore Krstulović, “problematizira pitanja autora i autorstva” ili da “mlađim generacijama približi ideju intelektualnog vlasništva i autorskih prava u današnjem digitalnom dobu”, kako to objašnjava Milan Majerović Stilinović, glasnogovornik HDS ZAMP-a.
Njih dvoje su, uz ravnateljicu HNK u Šibeniku Maju Trlaju, ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović i lidera Vatre, Ivana Dečaka, na tiskovnoj konferenciji najavili Prirodu i društvo, predstavu koja je danas, u programu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, na rasporedu u 21 sat na Ljetnoj pozornici.
“Priroda i društvo” je projekt HDS ZAMP-a, ZKM-a i umjetničkog kolektiva SKROZ, a osim problematiziranja i približavanja ideje autorstva i intelektualnog vlasništva, sasvim smo sigurni, za cilj ima i ublažavanje kolektivnog stava javnosti prema ZAMP-u i njegovim nametima. Samo u Šibeniku ima nekoliko ZAMP-ovih dužnika koji već godinama posjećuju suce za prekršaje, pokušavajući postići nekakav dogovor oko isplate duga, a da ne završe pod ovrhom.
Ova predstava takvima neće ublažiti patnje, no da se “sive zone” oko autorskih prava jednog dana moraju riješiti, to je sigurno. Zato “Priroda i društvo” cilja na mlade, da od tinejdžerskih nogu pokušaju shvatiti sve pravne zavrzlame, prava i obveze proizašle iz Zakona o autorskim pravima i sličnih zakona. Svi se mi probijamo kroz šumu novih zakona i nije nam baš potpuno jasno što je dozvoljeno, a što ne. Predstava je zabavna, duhovita, edukativna i vrlo precizna, daje bezbroj podataka o tome kada i kako su nastala zaštićena autorska prava, kaže Snježana Abramović, prva osoba ZKM-a.
Tema je važna i intrigantna. Mi kroz ovaj festival komuniciramo s mladima i odgajamo ih preko umjetnosti. Kad pokušavamo osvijestiti pojam autorskih prava i intelektualnog vlasništva, najbolje je govoriti o tome mladima, oni su zalog za budućnost, rekla je Maja Trlaja, podvlačeći time taj pohvalni pokušaj tima koji je osmislio Prirodu i društvo.
Od ugovornih odnosa, pa do same predstave, sve je podređeno tome da nam u svakom trenutku postavlja pitanje što je to autorstvo, gdje su granice njegove zaštite i od čega bi autori u 21. stoljeću trebali živjeti, izjavila je redateljica Nora Krstulović, ističući da joj je majka presretna što je njezina predstava u sklopu MDF-a. Majka Krstulović se, naime, rodila na svjetioniku na šibenskom kupalištu Jadrija, i da je kojim slučajem tada postojala svijet o autorskim pravima, možda je danas mogla imati postotak od svakog bljeska svjetionika. Karikiramo, no tako se daleko otprilike može otići u pokušaju iščitavanja autorskih i intelektualnih prava.
A kako ZKM stoji s pravima i obvezama glede Prirode i društva?
Sklopili smo ugovor po kojemu svi autori i izvođači dobivaju simbolična prava, iznos je kunu, objašnjava Nora Krstulović. Dogovor s autorom glazbe Vedranom Peternelom je bio da se glazba radi namjenski za ovu predstavu, pjesme nisu ni prijavljene ZAMP-u, stoga ni ne podliježu zaštiti, nadovezao se Majerović Stilinović.
Dakle, Priroda i društvo, ZAMP-ov projekt, neće ZAMP-u platiti ni lipu. Postavilo se tada, u razgovoru poslije “presice”, i logično pitanje može li se onda svaki glazbeni festival prijaviti kao kazališna predstava i s izvođačima potpisati ugovor u kojem bi stajalo da oni besplatno ustupaju svoju autorsku glazbu predstavi. I tako zaobići plaćanje ZAMP-u. Može i ne može. Komplicirano je, upozorili smo vas na početku…
