Arsen Dedić ipak je izgubio borbu sa sepsom te nas je u ponedjeljak navečer napustio u 78. godini života.
Zdravstveno stanje legende hrvatske glazbene scene zadnjih nekoliko dana bilo je kritično, doznali smo neslužbeno iz izvora bliskih KBC-u Zagreb u kojemu je Dedić već dva tjedna hospitaliziran. Zbog sepse je prije otprilike dva tjedna primljen na intenzivnu njegu Interne klinike KBC-a Zagreb, nakon što mu je ugrađena proteza kuka u Krapinskim Toplicama. S obzirom da je riječ o bolesniku kojemu je ranije presađena jetra i koji je primao imunosupresive, bio je izložen većem riziku od infekcija. Na „Rebro“ je primljen s evidentnim pokazateljima jakoga infekta, a bio je gotovo bez svijesti kad je prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. CT pretragom su pronađene žarište infekcije na otečenoj nozi, koja je bila izvor sepse. Doajen hrvatske glazbe već se desetak godina bori sa zdravstvenim problemima, a 2004. mu je u Padovi presađena jetra.
Počivao u miru Božjem!
Arsen Dedić rodio se 28. srpnja 1938. u Šibeniku kao drugo dijete Jovana i Veronike rođ. Mišković. Rodio se kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Ljerka) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica, koju je on kasnije opismenio. Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime Arsen.
Napisao je, skladao i izveo mnoge dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki „lirike“. Prevodio je i obrađivao poznate šansonjere i autore, među njima Gina Paolija, Sergia Endriga i Jacquesa Brela, koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je glazba, ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga kantautorskoga govora, koji ga je najviše i obilježio. Javlja se kao skladatelj, interpret, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Uglazbio je stihove Krleže, Cesarića i Goloba. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sam je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, primjerice Gabi Novak, klape i Ibricu Jusića. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za televiziju, film i kazalište. Član je Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga društva pisaca. Poznat je i pod pridjevcima pjesmar, akademski težak i pjesnik opće prakse.
