Hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na polovici je njihova petogodišnjeg mandata primio premijer Andrej Plenković, donedavno jedan od njih. Razgovarali su o Brexitu, sigurnosnoj situaciji i europskom putu država jugoistočne Europe.
Razmotrili smo nekoliko ključnih tema koje su u ovom trenutku na dnevnom redu europskih institucija, prije svega budućnost Europske unije nakon odluke 15 milijuna Britanaca na referendumu prije nekoliko mjeseci, počelo je malteško predsjedanje, imat ćemo šezdesetu obljetnicu Rimskih ugovora 25. ožujka u Rimu. Tema budućnosti europskog projekta je zajednička i raspravljat će se i na razini Europskog vijeća i na razini Europskog parlamenta, rekao je premijer Plenković. Dodao je da je bilo riječi i o daljnjem pristupanju Hrvatske u Schengenski prostor, aktivnostima koje se tiču naše politike prema zemljama jugoistoka Europe te nizu drugih zakonskih projekata koji su važni za Republiku Hrvatsku.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (HDZ) kazala je kako zastupnici ne žele u Europskom parlamentu djelovati kao „freelanceri“, već žele zastupati nacionalne interese i interese koje promovira Vlada Republike Hrvatske. Mi predstavljamo građane Republike Hrvatske, ali istovremeno predstavljamo i ono što ova Vlada želi komunicirati s građanima. Želimo otkloniti populizam, posebno onaj koji bi se eventualno mogao dogoditi u Hrvatskoj, kazala je Šuica naglasivši da će se, bez obzira na to što proširenje trenutno nije prva točka na dnevnom redu Europske unije, zalagati za stabilnost u susjedstvu.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) pozdravio je i format i sadržaj sastanka. Kazao je kako Europska unija već ovoga trenutka ne izgleda onako kako je izgledala kada su hrvatski zastupnici izabrani u Europski parlament. Hrvatska je ušla kao 28 članica, a vjerojatno će ovaj mandat dočekati kao 27 članica. Europska unija se nalazi u ozbiljnim iskušenjima, koji su političke, ekonomske i organizacijske prirode. Današnji sastanak samo je podvukao značaj jedne strukturirane, sustavne suradnje koju bi trebali ostvariti mi koji zastupamo različite političke opcije u Europskom parlamentu i izvršna vlast koja nosi posebnu odgovornost za ono što se događa u Republici Hrvatskoj, dodao je Picula. Ocijenio je kako su informacije koje su dobili od predsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova korisne, te izrazio zadovoljstvo što je dogovoren način rada u budućnosti.
