Zagrebački Županijski sud u petak je potvrdio optužnicu protiv vlasnika zaštitarske tvrtke Klemm security i čelnika braniteljske Udruge specijalne policije Josipa Klemma kojega tužiteljstvo tereti da je od 2005. do 2007. iz svoje tvrtke, uz pomoć još nekih optuženika, izvukao gotovo tri milijuna kuna i pritom utajio čak 593 tisuće kuna poreza na dobit.
Optužnicu protiv Klemma i Leonarda Valenta sud je potvrdio nakon što su u listopadu njihovi suoptuženici Radovan Štetić, Hrvoje Zorovac, Tomislav Matanić i Silvio Golubovac priznali krivnju i osuđeni na temelju nagodbi s tužiteljstvom. Najpoznatiji među Klemmovim suradnicima, Štetić, bio je jedan od osumnjičenih pripadnika tzv. Zagrebačke zločinačke organizacije iz 90-tih, koji je kasnije odgovarao i zbog prevare, osnosno izvlačenja novca u slučaju u kojem je jedan od osumnjičenih bio sin šefa zagrebačke policije Saša Burušić.
Tužiteljstvo Klemma tereti da je od veljače 2005. do ožujka 2007. kao odgovorna osoba tvrtke Klemm security, “osmislio način na koji će iz tog trgovačkog društva neosnovano obavljati isplate u svoju korist” pa je “nalagao neosnovana plaćanja sa žiro-računa” svoje tvrtke na račune drugih trgovačkih društava koja su mu, prema ranijem dogovoru, izdavala račune za neobavljene usluge. Štetić je tako, po tvrdnjama tužiteljstva, angažirao preostale okrivljenike da postanu direktori više poduzeća nakon čega su mu “izdavajući račune za nepostojeće usluge, pomogli u realizaciji postupanja” dogovorenog s Klemmom. Štetić je, navodno, nakon toga osobno ili u dogovoru s optuženim direktorima suradničkih tvrtki podizao novac za fiktivne usluge i davao ga Klemmu koji je na taj način, prema tvrdnjama tužiteljstva, zaradio više od 2,8 milijuna kuna.
Tužiteljstvo nadalje tvrdi da je Klemm naložio i plaćanje računa za neobavljene usluge za još dva poduzeća pa je njegova tvrtka u konačnici oštećena za više od 2,9 milijuna kuna.
Istraga navodnih Klemmovih “financijskih malverzacija” pokrenuta je prošle godine, no on tada nije uhićen jer je u tužiteljstvu iznio tzv. aktivnu obranu, tvrdeći da se može osjećati krivim ako je svoju tvrtku oštetio neznanjem, ali da nikada ne bi oštetio državu. (Hina)
