Dalmatinski pršut postao je 9. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.
Proces zaštite pokrenula je udruga proizvođača “Dalmatinski pršut” u veljači 2012. godine, a godinu kasnije osnovan je i Kluster “Hrvatski pršut”. 2014. godine upućen je zahtjev Europskoj Komisiji, a krajem prošlog tjedna stigla je njena potvrda o zaštiti oznakom zemljopisnog podrijetla.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji se zauzeo po ovom pitanju, ističe kako je i to dokaz da je članstvo u EU dobro za Hrvatsku:
To je jedan zapravo od opipljivijih razloga zašto je Hrvatska i trebala uči u EU. Praktično nakon dvije godine članstva imamo devet zaštićenih proizvoda europskom oznakom izvornosti , a još devet ih čeka tu oznaku. Time je riječ o nečemu što može s vremenom postati zaštitno lice ili “trademark” obnove hrvatske poljoprivrede.
Zaštita izvornosti je i obaveza, ali i ulog u profitabilnost proizvodnje, kaže Picula, jer čak 15 posto ukupne europske poljoprivrede koja se izvozi otpada na poljoprivredne proizvode koji su zaštićeni nekom razinom izvornosti.
Poticaj je to i razvoju stočarstva:
Tu ipak priča ne smije početi od Bruxellesa, već prije svega od Zagreba. Treba stimulirati, dati priliku onima koji žele biti dio tog lanca sa svojom karikom uzgoja svinja koja će na kraju krajeva i njima prodajom pršuta vratiti uloženi novac u svinjogojstvo.
Picula je dodao i kako su Dalmatinski pršut i ostalih osam proizvoda doista jasan dokaz da , ako se ljudi udruže, ako znaju kako i što proizvode u uvjetima u kojima se Hrvatska nalazi već dvije godine , a to je članstvo u EU, to može donijeti korist.
Hrvatska pomalo sustiže neke zemlje članice po ovom pitanju, jer još devet proizvoda čeka na zaštitu na zajedičkom europskom tržištu.
