Počeo je najveći skup ikad organiziran izvan UN-a u cilju zaustavljanja porasta temperature na Zemlji.
Svjetski lideri će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i zagrijavanje planeta što je već počelo donositi posljedice poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.
Na otvaranju skupa sudjeluje 150 šefova ili vlada, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, a poslije njihova odlaska ostat će 195 pregovaračkih timova koji će do 11. prosinca tražiti zajedničko stajalište.
Francuski predsjednik Francois Hollande otvarajući skup koji se održava pod iznimnim mjerama sigurnosti istaknuo je kako razvijene zemlje moraju preuzeti povijesnu odgovornost, jer su godinama emitirale najviše stakleničkih plinova.
Brzorastuće ekonomije moraju ubrzati svoju energetsku tranziciju, a zemljama u razvoju mora se pomoći u njihovoj prilagodibi klimatskim posljedicama, naglasio je Hollande koji je i dodao kako je borba protiv globalnog zatopljenja, uz borbu protiv terorizma, drugi globalni izazov.
Obećanja više od 180 zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova jako su dobar početak, ali to nije dovoljno. – rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i pozvao svjetske čelnike da ubrzaju akciju kako bi se izbjegao opasni porast temeperature.
Kina i SAD, dva najveća zagađivača, radit će zajedno na klimatskom sporazumu, obećali su američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping, sastavši se na marginama konferencije. . Kina će do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu, a SAD planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto.
Stanje je alarmantno, upozoravaju znanstvenici, jer je temperatura na Zemlji u 2015. bila po prvi put za 1 Celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko doba ili između 1850. i 1900.
Posljedice se već osjećaju:suše, poplave, nestanak koraljnih grebena, a povećanje temperature za 2 stupnja Celzija bit će kobno za brojne otoke poput Tuvalua ili Kiribatija.
Kako se to ne bi dogodilo , potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatični obrat u korištenju fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina.
Glavni kamen spoticanja do sada je bio prijelaz na obnovljivu energiju zemalja u razvoju, odnosno tko će za to snositi trošak. No, Kina i SAD su prošle godine zajednički krenuli u prijelaznu fazu odmicanja od fosilnih goriva, svaka svojim tempom, što daje nadu da bi u Parizu moglo doći do dogovora.
