U vijećnici Senata don Frane Bulić Sveučilišne knjižnice u Splitu u utorak popodne je održana panel rasprava na temu “Apartmanizacije stambenih zgrada, masovnog turizma i što to sve nosi sa sobom”.
Nezavisna saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić je u video poruci ustvrdila da je stambeno pitanje gorući problem Hrvatske i da se njemu na višim razinama ne razgovara dovoljno. Po njoj hrvatski sabor ne koristi dovoljno mehanizme koje ima na raspolaganju da bi tu temu uopće stavio na dnevni red.
“Očekujem tematsku sjednicu saborskog Odbora za graditeljstvo na kojoj će inicijative, stručnjaci i vrh vlasti razgovarati o problemima sa kojima se susrećemo po pitanju apartmanizacije stambenih zgrada. U Hrvatskoj se sve događa stihijski. To treba promijeniti. Protivim se tome da imamo obalne centre gradova koji su ispražnjeni od domaćeg stanovništva. Grad nisu ulice ni stambeni blokovi već prije svega ljudi kojima se mora omogućiti kvalitetan život i u centru grada, a ne da ih se tjera na periferiji”, kazala je Selak Raspudić.
Video porukom se obratila i saborska zastupnica SDP- a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja tvrdi kako se situacija na hrvatskoj obali, posebice u priobalnim gradovima, iz godine u godinu pogoršava. Suprotno strateškim opredjeljenjima države gdje se govori jedno, a radi drugo apartmanizacija postaje sve intenzivnija i sve nas više udaljava od održivog prostornog, turističkog i ekonomskog razvoja, smatra Marković.
“Centri gradova odumiru, zgrade koje su služile za stanovanje sada služe samo za iznajmljivanje i taj proces je postao intenzivan, te ubija gradove i kulturne cjeline. Dobro je da se o ovome počelo govoriti, dobro je da se održavaju okrugli stolovi i paneli jer želimo promijeniti zakonske okvire da nam se ne dogodi ono što se dogodilo u velikim gradovima Europe koji su izgubili svoj identitet i mjesto za život domicilnog stanovništva, te postali prostor za goste. Pozornica, kulisa za razgledavanje, a ne za svakodnevan život”, izjavila je Marković.
Kao dodatni problem je navela raširenu bespravnu gradnju bez adekvatnog odgovora nadležnih inspekcija, kojom su ugrožene temeljne prostorne i prirodne vrijednosti hrvatske obale. “To je nešto za što se borim kroz cijelu svoju političku karijeru i za što ću se boriti i u budućnosti zato dajem podršku ovoj inicijativi”, zaključila je Marković.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović obratio se panelistima video porukom i podsjetio da su građani Makarske na vlastitoj koži osjetili pretjeranu apartmanizaciju s obzirom da se godinama gradilo zbog čega je došlo do degradacije prirodnog okoliša i stvorilo veliki pritisak na infrastrukturu što je rezultiralo smanjenjem kvalitete života lokalnog stanovništva.
“Prije tri godine je grad donio strateške dokumente i akcijske planove zbog čega je doživio veliki zaokret prema specifičnim oblicima turizma. Krajem prošle godine su donijeli i prostorni plan koji je zaustavio betonizaciju, zabranio etažiranje aparthotela i ukinuo višestambenu gradnju. Vjeruje da će rad Građanske inicijative STANARI ZAJEDNO biti korak naprijed prema pozitivnim promjenama”, poručio je Paunović.
Sudionik panela, ravnatelj Zavoda za urbanizam grada Splita, arhitekt Dragan Žuvela je u svom obraćanju naveo da bez obzira što se problem stihijskog turizma, posebno istaknutog u formi neselektivne apartmanizacije u višestambenim zgradama, ne može isključivo riješiti u domeni urbanizma, upravo je ta domena jedna od najpogođenijih istim – cijena stambenih jedinica, gentrifikacija, egzodus lokalnog stanovništva, gubljenja demografske strukture stambenih kvartova, pa i šire posljedična gospodarska turistička monokultura i gubitak stručnih kapaciteta (zbog isključive orijentacije prema ‘rentijerstvu’ kao liniji manjeg otpora), sve to utječe na sliku grada i sliku društva.
“Ovakvim nekontroliranim sustavom pitanje je o kakvom gradu ćemo uopće moći i pričati u budućnosti. Od koncepta policentričnosti, gdje su svojevremeno ‘novi’ gradski kvartovi (kao Split 3) pokušavali rasteretiti gradsku jezgru, sad smo u poziciji da je ta jezgra samo scenografija bez građana – i ta se ‘scenografija’ sve više širi, zahvaća sve više kvartova, a Split de facto gubi stanovništvo i postaje apsolutno nepriuštiv grad. Kontrola toga je stvar društvenog opstanka, ne samo prostornog razvoja”, drži Žuvela.
Iz Zagreba je u Split zbog panela stigao i vijećnik zagrebačke gradske skupštine arhitekt Mauro Sirotnjak koji je u svom govoru istaknuo da je jasno kako ne postoji cjeloviti sustav upravljanja stanovanjem i turizmom već se parcijalnim mjerama pokušava doskočiti višegodišnjem zanemarivanju manjka priuštivog stanovanja i politika za razvoj turizma koji doprinosi zajednici.
“Stihijske mjere poput uvođenja suglasnosti stanara za kratkoročni najam prebacuju odgovornost upravljanja turizmom sa države i javnih tijela na stanare, bez da se sustavno adresira suprotnost propisa o prostornom uređenju koji definiraju stanovanje i propisa koji određuju turističku djelatnost. Time se i dalje dopušta da se suprotno planskoj namjeni omogućava intenzivna turistifikacija stambenih zona. Pritom ne postoji distinkcija između obitelji koje turizmom nadomještaju svoj godišnji budžet i velikih, a sve više i stranih investitora kojima je iznajmljivanje špekulativna djelatnost što će potencijalno oštetiti kućanstva s manjim prihodima, pogodujući krupnom kapitalu”, tvrdi Sirotnjak.
Pitanja za sudionike imala je i publika koju su među ostalim najviše zanimala pravna tumačenja po kojima se iznajmljivačima u stambenim zgradama izdaju rješenja.
Panel je održan u organizaciji Građanske inicijative STANARI ZAJEDNO kojoj je namjera bila javnost bolje informirati o toj problematici koja se negativno odražava na stanare u stambenim zgradama.
Dio najavljenih gostiju zbog spriječenosti nisu fizički stigli no u panel su se uključili video porukama. Žalosti činjenica da se od četiri pozvana ministarstva (Turizma i sporta, Pravosuđa i uprave, Prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Demografije i useljeništva) baš nitko nije odazvao, te većina obalnih gradova Splitsko-dalmatinske županije uključujući i gradove Dubrovnik, Šibenik i Zadar.
