Kao da nije dovoljan onaj ekonomski dug, od danas smo službeno i u ekološkom dugu.
Što to znači za nas, objasnila nam je Petra Boić Petrač, iz svjetske organizacije za zaštitu prirode: U ekološki kredit ulazimo kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što zemlja može obnoviti u toj jednoj godini. Dakle, to znači da smo potrošili sve ono što nam zemlja daje i da u toj godini počinje naš život na kredit, a to pak znači da još četiri mjeseca krademo od budućih generacija prirodne resurse.
Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine tako da se ovo ne događa stalno. Najviši ekološki dug imali smo 2006. godine. Ako gledamo globalno, zadnje četiri godine za redom, svaka se proglašava najtoplijom u povijesti. Pokazatelji nisu dobri. Ako se ne pokrenemo i nešto ne napravimo iz godine u godinu bit će sve gore, kaže Petra Boić Petrač.
Nažalost, jedna od posljedica toga su i poplave koje se događaju u Makedoniji.
Ovo što se odigrava u Makedoniji je zaista katastrofa neviđenih razmjera te mi je izuzetno žao što gledamo te snimke ali da, poplave jesu nešto na što možemo utjecati i očuvanjem tih eko sustava, naročito močvarnih i vlažnih staništa doprinosimo povećanju otpornosti na klimatske promjene. Makedoniji želim što brži oporavak od ove katastrofe i da ih opet ne snađe tako nešto, komentirala je gđa. Petrač.
Prošlo je više od dvije godina od poplava u Slavoniji kada smo sami iskusili što to znači biti malen naspram prirode. Makedonci, u mislima smo s vama, i mi šaljemo svoju podršku! Važno je okrenuti se prirodnim izvorima energije, i pripaziti da čuvamo svoj okoliš! Za svoju djecu i buduće generacije…
