Najvjerojatniji uzrok sušenja borova u park šumi na Marjanu su klimatske promjene i dugotrajna suša, ustvrdio je Milan Pernek , predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog , nakon provedene analize.
Nas konferenciji za medije održanoj u zgradi splitske gradske uprave usporedio je stanje na Marjanu sa sličnom situacijom kakva je bila u Biogradu i na području Benkovca, te dodao kako se štete na stablima manifestiraju nakon nekoliko godina klimatskih ekstrema.
Uzrok sušenja borova sigurno nije parazit Nematoda:
Mi smo utvrdili postojanje vektora, odnosno strizibuba koje prenose opasni parazit i uzimali smo posebne uzorke koje smo slali u Zagreb i u Budimpeštu i utvrđeno je definitivno da se ne radi o dendropategenoj nemoatodi. Da se pronašao taj opasni parazit, to bi za Marjan značilo da možda treba posjeći pola stabala.Sad trebamo utvrditi radi li se o nekim drugim uzrocima.Alepski bor reagira vrlo burno nakon nekoliko godina suše. Nismo našli niti potkornjake, bolesti također nisu odgovorne za sušenje, a ne radi se ni o starosti. Imamo i mlada i stara stabla koja se suše.
Opovrgnuo je da je moguće da građevinski radovi i kopanje u Puntarskoj ulici , kako tvrde u Društvu “Marjan”, izazovu sušenje borova:
Ja takav primjer ne znam i mogu to isključit. Ne može se reći da je nekakva vibracija ili bilo što što se radi u tlu utjecala na sušenje borova udaljenih od 500 metara.
Ravnatelj JU “Park šuma Marjan”, Robert Koharević zadovoljan je rezultatima analize:
Možemo biti vrlo zadovoljni, jer je to veliki europski problem.Sušenje je počelo na sjeveroistočnom dijelu Marjana, proširilo se prema Lubinskom, ali sušenje nismo primijetili na Institutu. Do sada smo posjekli oko 350 stabala, ostalo ih je još tristotinjak, a vjerujemo da će sušenje borova stat sad kad zazimi. Ako je nastradalo recimo tisuća stabala, to nisu zabrinjavajuće brojke, jer je na Marjanu 64 tisuće stabala.Prema Programu gospodarenja iz 2008. pošumljavanje je dozvoljeno samo na Benama, na Telegrinu i ispod Telegrina. Bližimo se novom Programu iz 2018. i onaj tko dobije na javnom natječaju izradu novog Programa vjerujem da će imati u vidu i nedostatak od 700-800 stabala. Tu će se vjerojatno igrat sa česminama, koštelama, rogačem i drugim autohtonim biljem mediteranskog područja.
Istraživanje će se nastaviti i iduće godine.
