U Splitu je održan okrugli stol o mogućnostima korištenja EU fondova u Hrvatskoj.
Povod tome bilo je predstavljanje knjige “EU projekti – od ideje do realizacije”, priručnika namijenjenog svim potencijalnim korisnicima EU sredstava.
Urednica knjige i jedna od autorica je zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić koja je na primjeru Pelješkog mosta istaknula zašto je Hrvatska na samom dnu ljestvice zemalja po stopi korištenja sredstava EU:
Knjiški da tako kažem. To je ono kao Buridanov magarac koji stoji između dva stoga sijena i ne zna s kojeg bi počeo jesti, pa je na kraju “krepao” od gladi. Oćemo -nećemo, pa na na ovaj ili onaj način i na kraju prošao vlak. Do kraja 2016. bit će izgubljeno 200 do 300 milijuna eura iz razdoblja 2007.-2013. Na to sam stalno upozoravala, a sad je Europska komisija rekla da se moramo okrenuti budućnosti da ne izgubimo i za radoblje 2014.-2020. u želji da spasimo ta sredstva, jer prekratko je vrijeme za sve ugovoriti, certificirati, kontrolirati i potrošiti te novce.
Sada ćemo predati projektnu aplikaciju za Pelješki most i točno odrediti iznose sufinanciranja, te ćemo konačno dočekati gradnju , dodala je Maletić.
Maletić je savjetovala kako je najvažnije pratiti natječaje i imati pripremljene projekte:
Uvijek morate imati svoj plan i strategiju razvoja i ono što vam inače treba pripremati kao projekte. A onda gledati izvore financiranja, jer EU fondovi su samo jedan od izvora financiranja. Tako da nije dobro razmišljat o projektima temeljem EU fondova, šta mi se može isfinancirat, pa ću već nešto smislit. To stvarno mora biti odraz potrebe za širenjem poslovanja, daljnjim razvojem ili modernizacijom .
Hrvatska ima na raspolaganju preko milijardu eura godišnje iz strukturnih fondova i krajnje je vrijeme da počnemo koristiti ta sredstva, jer ona su nam jedini valjani i kvalitetni izvor financiranja investicija u situaciji kad smo zbog krize izgubili preko 11 posto BDP-a ,rekao je direktor sektora za financijske institucije i poslovne analize u HGK, Zvonimir Savić. Smetnja su nam preveliki sustav upravljanja, manjak projekata, sustav pripreme projekata, a sami sebi kompliciramo potrebnom procedurom:
Jedan konkretan natječaj otvoren u Hrvatskoj prije godinu i pol dana za korisnike iz ICT sektora imao je dvjesto stranica uputa za korisnike, a identičan natječaj na Malti ima upute za korisnike od 10-ak stranica.Vodi se briga o pojednostavljivanju i uputa za korisnike i prijave i načina procedura.
Slični okrugli stolovi s istom tematikom održani su tijekom ovog mjeseca u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a sudionici su i u Splitu mogli postavljati konkretna pitanja vezano za probleme s kojima se susreću u pripremi i provedbi projekata.
