Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku u Hrvatskoj je počelo ljetno računanje vremena koje će ljudima omogućiti veće korištenje danjeg svjetla, smanjiti izdatke za električnu energiju, ali bi i gubitak “sata sna” kod kod nekih ljudi mogao izazvati i poremećaje vezane uz spavanje kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Osim Hrvatske, u kojoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine, sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu…
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće. Iako ima svoje prednosti, ljetno računanje vremena svim državama ne donosi jednake koristi te su neke među njima ocijenile da im ušteda energije, smanjenja prometnih nesreća i kriminala i ostalih čimbenika koji se nastoje ublažiti tim sustavom nisu bitno promijenjena. Također, psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom, nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna.
Da bismo “resetirali” svoj unutarnji sat i što brže se prilagodili vremenskim promjenama važno je izlaganje svjetlu tijekom budnih sati što je više moguće, ali i ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak. Primjerice, ako se noću ide u kupaonicu bilo bi poželjno da se tada ne pali jako svjetlo. Također, korištenje elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja ima snažan učinak na san i budnost te može imati ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove. Stoga se preporuča izbjegavati gledanje u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja.
Uz loše strane ljetno računanje vremena ima i svoje dobre strane. Tako je jedno američko istraživanje pokazalo da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje. (Hina)
