Svakog dana zbog bolesti s posla izostaje 47.000 ljudi, što je za 7000 više nego prije dvije godine.
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavljuju inspekcije i analizu, dok s druge strane liječnici upozoravaju – preduga bolovanja posljedica su predugih lista čekanja. Obiteljska liječnica dr. Ines Balint dala nam je konkretan primjer: Pacijent je profesionalni vozač autobusa kojem je utvrđeno da ima žučne kamence koje odmah treba odstraniti operacijom. Dogovorili smo s pacijentom i poslodavcem i kirurgom termin operativnog zahvata. Pacijent se uredno to jutro došao na operaciju međutim rečeno mu je da ne može biti primljen jer su popunjeni svi kapaciteti, s obzirom da je preko vikenda bilo hitnosti, i da se vrati doma, i da će biti pozvan u roku od par dana. Pacijent je svaki drugi dan zvao da pita kad će doći na dogovoreni termin no operativni zahvat mi je odgađan tako 40 dana. Zato je njegovo bolovanje umjesto tri tjedna trajalo 10 tjedana.
Liječnici tvrde – za povećanje broja bolovanja kriv je sustav! Kontrole to neće moći spriječiti. Koje je rješenje?
Rješenje ove situacije bi zaista bilo da u slučaju nekakvih blažih tegoba (prehlada, viroza, …) zbog kojih pacijent ne može obavljati svoje radne dužnosti, da u godinu dana ima pravo, bez posjeta liječniku i bez posebnog opravdanja (bolovanja), u dogovoru s poslodavcem, iskoristi taj dan za rehabilitaciju i ozdavljenje, i naravno da postoje i regulatorni mehanizmi kako ne bi bilo zlouporaba, kaže obiteljska liječnica Ines Balint.
Evo primjera iz Švedske. Medicinske sestre godinu dana radile su šest sati dnevno, umjesto uobičajenih osam. One su koristile upola dana bolovanja od onih sestara koje su radile punih osam sati, bile su zadovoljnije, produktivnije!
Bilo bi lijepo kada bi podaci o velikom broju bolovanja pripadali nekom prošlom vremenu. Međutim oni su naša stvarnost. Paralelno rastu i troškovi naknada što značajno opterećuje zdravstveni proračun, pa HZZO kreće u kontrole. Stopa bolovanja kod nas veća je od prosjeka Europske unije.
Hrvatski radnici rade negdje oko 117 dulje od prosjeka rada u EU. Poslodavci štede i na sistematskim, preventivnim pregledima i na još puno toga. Ne bi nikako bio sklon varijanti da se radi o zabušavanju, izbjegavanju rada, da ljudi korist bolovanje za tako nešto jer su plaće u Hrvatskoj izuzetno niske, kazao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, Krešimir Sever i dodao: Imamo čak i obratnu situaciju, da nama na posao u velikoj mjeri i bolesni ljudi radi toga da ne bi otišli na bolovanje i da im se plaća ne bi smanjila. Onda zapravo kao reakciju na to vrlo često imamo da se bolest samo usputno zaliječi nekakvim lijekovima koje ljudi kupe u ljekarni bez recepta, i da se onda zapravo još više razbole, a onda to rezultira nekim duljim bolovanjem. Kratko rečeno, ljudi u Hrvatskoj su preizmučeni!
Pronađe li inspekcija nepravilnosti, za sada će jedina kazna biti vraćanje lažnih bolesnika na posao!
