Ansambli Hrvatskog narodnog kazališta Split praizvest će 3. ožujka baletnu operu Mirka Krstičevića Atlantida:Legenda o Dan’zoru.
Orkestrom Opere HNK Split i solistima ravnat će maestro Alan Bjelinski, predstavu režira Goran Golovko, a koreograf je Igor Kirov. Naslovnu ulogu Dan’zora tumači tenor Bože Jurić Pešić, a u ostalim solističkim ulogama nastupit će pjevači Božo Župić, Marko Lasić, Antonija Teskera, Mate Akrap, Vinko Maroević i Špiro Boban, te baletani Artjom Žusov i Ivan Boiko.
Legenda o Dan’zoru prvo je od tri Krstičevićeva glazbeno-scenska djela koja čine trilogiju pod zajedničkim imenom Atlantida. Prva priča, Legenda o Dan’zoru, događa se na samom začetku atlantske civilizacije, druga na vrhuncu moći, a treća na samom kraju, odnosno u vremenu raspada moralnih i duhovnih vrijednosti što je i dovelo do propasti Atlantide. „Ove sam tri priče mogao smjestiti i u bilo koje drugo razdoblje ljudske povijesti (npr. Stare Grčke ili Rima) no sam način na koji je Atlantida u nizu kataklizmičkih potresa nestala u morskim dubinama naveo me je da priče smjestim u to razdoblje ljudske povijesti“ kaže autor. „Temelj za sve tri priče je ono iskonsko kršćanstvo. Naime kao što se Krist Isus s ljubavlju žrtvovao za naše spasenje, tako i Dan’zor s radošću napušta svoj ovozemaljski život da bi Tolteke izveo Svjetlu (Bogu), jer Dan’zor je dijete Ljubavi, odnosno Ljubav sama – kohezioni impuls koji drži svijet na okupu; Ljubav koja ne traži uzvrat, ne zna za uzmak i kraj.“
Glavni, središnji lik je onaj Dan’zora, tipičnog mitskiog junaka, nositelja ideje vječne čovjekove težnje za boljim, u kojem božansko svjetlo već odavno plamti. Dan’zor želi pokrenuti narod Tolteka, odvesti ga u obećanu zemlju, ka svjetlu – jednom riječju k Bogu. Njemu je suprotstavljen Andrak, njegov protivnik, predstavnik tame, tama sama, onaj koji će sve učiniti kako Dan’zor ne bi uspio u svom naumu. Andrakov pomagač je vrač Dadanikane, a njihov odnos je poput onog između Fausta i Mefista.
Atlanida: Legenda o Dan’zoru, naglašava autor, još je jedna priča o vječnoj igri svjetla i tame, o našem kolektivnom putovanju u potrazi za boljim, sretnijim i smislenijim životom. „Što zapravo čini sretan život? Niz sretnih trenutaka, a mnogi u očajnom nastojanju da dođu do sretnog života preskaču upravo te sretne trenutke, odnosno život sam.“