Izlazak iz recesije nakon šest godina, ali i rast javnog duga, kao i konverzija kredita u švicarskim francima u eurske glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2015., smatraju ekonomski stručnjaci.
Početkom 2015. analitičari su očekivali rast BDP-a za najviše 0,5 posto, a neki čak i nastavak recesije u prvom dijelu godine. No, u prvih devet mjeseci gospodarstvo je poraslo 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u trećem tromjesečju BDP je skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine.
Stoga u posljednjoj anketi Hine većina analitičara očekuje rast gospodarstva u cijeloj ovoj godini za otprilike 1 posto.
Veći rast nego što se očekivalo zahvaljuje se, među ostalim, prvom rastu investicija nakon više godina i rekordnoj turističkoj sezoni.
Godinu je obilježio i snažan rast izvoza, drugu godinu zaredom, što je također pozitivno utjecalo na BDP.
I dok je rast gospodarstva dobra vijest, loša je da je nastavljen rast javnog duga. Prema podacima Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 283 milijarde kuna, ili 85,7 posto BDP-a, što je otprilike 15 milijardi kuna, ili 4 postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju.
U fokusu javnosti ove je godine bila i dodjela dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu. Krajem rujna, Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su Marathon Oil i OMV odustali, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon parlamentarnih izbora. (Hina)
