Na splitskom Ekonomskom fakultetu sutra, 27. svibnja, počinje 11. međunarodna znanstvena konferencija „Izazovi Europe – rast, konkurentnost i nejednakost“. Riječ je o tradicionalnom znanstvenom skupu u Splitu, a ove godine će se na njemu predstaviti 262 znanstvena rada 401 znanstvenika koji dolaze iz 139 zemalja svijeta. Četiri teme su dominantne, otkrio nam je predsjednik programskog odbora, bivši rektor Sveučilišta, Ivan Pavić. To su „Pitanje rasta i razvoja“ ne samo hrvatskog gospodarstva nego i svjetskog, zatim će se u sklopu druge teme govoriti o „Konkurenciji i konkurentnosti“. Treća tema bit će „Nejednakost i socijalni izazovi“ dok je četvrta tema nazvana „Gradovi i regije“ gdje se misli na upravljanje gradovima u kontekstu EU s posebnim interesom za regije, kako će se oblikovati i kako će se s njima upravljati te što će one u ujedinjenoj Europi predstavljati.
Skup će se održati od 27. do 29. svibnja, u Splitu i na Hvaru, a večeras će se poznatom svjetskom ekonomistu, dobitniku „Nobelove nagrade za ekonomiju“, Josephu E.Stiglitzu, dodijeliti počasni doktorat splitskog Sveučilišta. Stiglitz je jutros na konferenciji za medije odgovarao na pitanja novinara, među kojima izdvajamo ono o tome što bi Hrvatska trebala učiniti kako bi , napokon, izašla iz gospodarske krize. Dio problema Hrvatske je dio problema cijele Europe, tvrdi Stiglitz, prvenstveno zbog temeljnih mana u strukturi Eurozone, nedostatka bankarske unije i nedostatka solidarnosti u EU: „Politika stezanja remena koje su Njemačka, RCB i EU nametnule Grčkoj i Španjolskoj dovela je do pojave depresije u tim zemljama. Prema mom sudu najveći teret odgovornosti za trenutačno nezgodnu situaciju leži na Njemačkoj. To je relevantno za Hrvatsku zbog toga ako vaši ekonomski susjedi ne posluju dobro, to se održava i na vas. Ono što bi Hrvatska prije svega trebala napraviti, reformu koju bi trebala provesti, jest da promijeni Europu. Sretno s tim!“
Hrvatska ne smije devalvirati svoju valutu kunu, iako to zagovaraju neki domaći ekonomisti, kako bi zemlja povećala konkurentnost i svoj gospodarski rast, jer su hrvatski građani i gospodarstvo zaduženi u stranim valutama, odgovorio je Stiglitz na drugi dio problema koji muče ovu zemlju: „Moje mišljenje da se dogodilo to da oni koji su kredite izdavali nisu pravilno obavijestili o svim okolnostima one koje kredite uzimaju. To dovodi do pitanja bi li se takvi krediti trebali smatrati predatorskima odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu.“
Ekonomisti razmišljaju kao da je postignuta puna zaposlenost, to je razlog zašto politika „stezanja remena“ ne daje rezultate, tvrdi Nobelovac, a njemački model u kojem je rast ostvaren ne zbog rasta produktivnosti, nego rezanja troškova ne bi trebalo slijediti.
Na splitskom Ekonomskom fakultetu održavaju se danas i dva okrugla stola o stabilnosti financijskog sustava , te konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Među sudionicima su guverner HNB-a, Boris Vujčić, ministar financija, Boris Lalovac, te potpredsjednik Vlade, Branko Grčić.
