Na konferenciji za novinare Franjevačkog instituta za kulturu mira predstavljan je dokument pod nazivom Izjava o potrebi konsenzualne demografske strategije i reguliranju radnih odnosa u službi demografske revitalizacije Hrvatske.
U sklopu Dana socijalne zauzetosti u Splitu (5. – 19. 11. 2017.) Franjevački institut za kulturu mira upriličio je inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju i okrugli stol Demografija rad i obitelj.
Istraživanje koje je za potrebe Instituta provela agencija IPSOS, potvrđuje kontinuirano nezadovoljstvo hrvatskih građana s postojećim stanjem i očekivanja dvotrećinske većine građana da se ono promijeni. Sudionici skupa su potkrijepili su nužnost nove zakonske regulative. Kultura nedjelje spada u civilizacijski kod naše kulture.
U Hrvatskoj je došlo do tihog preoblikovanja sustava rada s višestruko negativnim posljedicama. Iako se bilježi pad broja nezaposlenih, pao je i ukupan broj zaposlenih. Raste broj umirovljenika. Nakon fleksibilizacije Zakona o radu (2003., 2013. i 2014. godine) u razdoblju od 2002. godine do 2016. godine drastično, čak za 122%, raste udio nesigurnih i nestalnih oblika rada među ukupno zaposlenima. Zloporabe studentskoga rada, prekovremeni često neplaćeni radni sati, zloporabe rada nedjeljama i blagdanima, neredovita isplata plaća, siromaštvo među radnicima, samo su neke od negativnih slika stanja i kulture rada i siromašenja stanovništva.
2016. godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 36,9% prosjeka Zapadne Europe. Od 2009. godine, otkad je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o trgovini, u tom sektoru je zavladalo praktično bezakonje što se tiče radnoga vremena, plaćanja za rad nedjeljom, blagdanima i prekovremeni rad. Sankcioniranje počinitelja je proizvoljno te adekvatne zaštite radnika u praksi i nema.
Sve to upućuje na nedvojben zaključak da je Hrvatskoj neophodna promjena strukture rada, „defleksibilizacija“ postojećega sustava usmjerena na sigurne oblike rada, obiteljskim potrebama prilagođeno radno vrijeme i porast plaća.
Jedan od uzroka katastrofalne demografske slike Hrvatske zacijelo su i navedeni problemi u sustavu rada, a njihovo rješavanje jedan od preduvjeta za obnovu te slike za što je potrebnp suglasje ključnih političkih, gospodarskih i društvenih elita
Hrvatska treba uskladiti sustav i stanje rada s pronatalitetnom politikom.
Strategija demografske revitalizacije, kako ističu relevantne demografske studije i istraživanja, treba također i jasne mjere zaustavljanja emigracijskih trendova i jasno definirane održive imigracijske politike, uključujući prvenstveno hrvatsko iseljeništvo; politiku ravnomjerne gustoće naseljenosti; povećanje davanja za djecu; smanjenje troškova školovanja djece; povećanje roditeljskih naknada; poboljšanje usluga za djecu; rješavanje stambenih potreba osobito mladih obitelji.
U stvaranju i provođenju mjera stimulativne nacionalne populacijske politike značajnu ulogu imaju poslodavci s velikim brojem zaposlenih. Između ostaloga, oni mogu provoditi pozitivnu diskriminaciju zapošljavanja mladih bračnih drugova, zaposlenih trudnica, rodilja i očeva koji podižu djecu, osoba s posebnim potrebama te smanjiti rad na određeno itd.
Hrvatski savez za nedjelju, koji za sada okuplja 16 ustanova i udruga, bit će u službi umrežavanja i kontinuirane suradnje u stvaranju ravnoteže između radnoga i privatnog/obiteljskoga života.
Zaustavljanje daljnjeg demografskog propadanja mora biti na samom vrhu svih prioritetnih ljestvica, stoji u priopćenju koje potpisuje fra Ante Vučković, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira.
