Štednja hrvatskih građana u bankama krajem rujna iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), povodom Svjetskog dana štednje.
Višegodišnji podaci govore da građani još uvijek višak svojih prihoda najradije ‘ulažu’ u štednju i to sve više u domaćoj valuti.
Naime, iako u štednji građana i nadalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti i na njih se, po podacima HNB-a za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili iznos od 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama i kunski su štedni i oročeni depoziti krajem rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna.
Na sve veći rast štednje u domaćoj valuti upućuju i nedavno objavljeni podaci Zagrebačke banke po kojima su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama (a vista i oročeni depoziti) od kraja 2010. do početka rujna rasli za čak 30,4 milijardi kuna ili za 18,9 posto. Pritom od ukupnog rasta depozita od preko 30 milijardi kuna, na kunske depozite ‘otpada’ 18 milijardi kuna, a na devizne 13 milijardi kuna.
