Odlaze li građani iz Hrvatske, prije svega mlađe populacije, priča je o kojoj se u javnom prostoru sve više priča. Razlog tome su različiti podaci koji u jednoj zajedničkoj točki detektiraju veliki odljev mladog školovanog kadra u EU kao i prekoceanke zemlje. Hrvatska nema statistiku koja bi bila jak temelj za analizu razloga negativnih migracijskih trendova, pa je stoga otvoren prostor za manipulaciju i nagađanja.
Prema mišljenju Julije Kranjec iz Centra za mirovne studije, potrebno je uvesti registar stanovništva koji bi u tom slučaju davao realnu sliku onoga što nam se događa po pitanju migracija. Takav registar bi, ističe Kranjec, trebao biti temelj za analize ali i konkretne mjere kojima bi se spriječila takva vrsta fenomena ili barem njime znati upravljati;”U Hrvatskoj nemate obvezu prijaviti se ukoliko iseljavate, tako da podaci MUP – a i Državnog zavoda za statistiku nisu usklađeni. Prema našem iskustvu većina Hrvata iseljava radi egzistencijalnih problema.“
Uz podatak kako više od jedne četvrtine mladih želi nakon završetka školovanja napustiti zemlju, zanimljivo je i povećanje udjela ženske populacije u migracijama iz Hrvatske. Feminizacija migracije novi je trend o kojem se u javnom prostoru vrlo malo priča, ističe Kranjec;”Podatke za Hrvatsku nemam, međutim kad govorimo na globalnoj razini 51 % su žene u migrantskoj populaciji. Sve veći udio visokoškolovanih žena u društvu također ide u prilog toj statistici.“
Iako registar stanovništva nemamo, statistike s kojima analitičari raspolažu ukazuju kako broj mladih osoba koje odlaze iz Hrvatske u potrazi za perspektivnijim životom nastavlja rasti.
