Iako prošlih godina bilježimo značajan rast u uzgoju i izlovu ribe i plodova mora, iznimno mali dio toga završi na hrvatskim tanjurima. Najveći dio te ribe se izvozi, a Hrvati su već godinama po potrošnji ribe na začelju europske i svjetske ljestvice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati u prosjeku godišnje jedu oko 8,5 kilograma ribe, rakova i školjaka, za razliku od Portugalaca koji pojedu 57 kg po stanovniku.
{mp3}Reportaze/dr_jakov_dulcic1{/mp3}
…kazao nam je dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Smatra se da svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu, a svaki dvadeseti ne kupuje zamrznutu.
{mp3}Reportaze/dr_jakov_dulcic2{/mp3}
U Hrvatskoj se najviše jedu jeftine vrste poput srdele i inćuna, a slijede ih sarun, lokarda i palamida, tvrdi ihtiolog dr. Dulčić. Skuplje vrste svakako se manje kupuju za domaćinstva, a daleko više u restoranima. Kaže kako se riba u Hrvatsku najviše uvozi iz Skandinavije, Afrike, poglavito Maroka, ali i iz Južne Amerike. One su najčešće zamrznute poput škarpine te oslića u filetima.
{mp3}Reportaze/dr_jakov_dulcic3{/mp3}
U velikim ribarnicama u većim gradovima, riba u pravilu dolazi svaki dan, no u manjim kvartovskim ribarnicama u okolici gradova češće je nabavljaju samo nekoliko puta na tjedan. Najčešće su to utorak, kada dolazi svježa riba koja se izlovi tijekom noći u ponedjeljak na utorak, te četvrtak, s obzirom na tradiciju mnogih da ribu jedu petkom.
