Situacija u Siriji, a time i na cijelom prostoru Bliskog istoka postaje još zamršenija nego što je bila ranije. Riječ je o poligonu za određene pokuse snage multipolarnih međunarodnih sila poput SAD – a, Europske unije i Rusije ali i regionalnih igrača poput Irana i Saudijske Arabije. Svoje interese na tom području imaju i Izrael, Libanon kao i neizostavna Turska. Dogovor oko prekida vatre nije uspio, naglašava politički analitičar Vedran Obučina, što je dijelom bilo i očekivano.
Razlog za to, ističe Obučina, su teški porazi pobunjene sirijske oporbe što nikako ne odgovara Saudijskoj Arabiji i Turskoj. U tom kontekstu, ističe Obučina, pritisak usmjeravaju na SAD i Europsku uniju čiji će zaključci i odrednice daljnjeg djelovanja bitno utjecati na razvoj situacije; “Ono što se trenutno događa je niveliranje snaga.Cilj je svake strane koja rastuje u Siriji da nadjača barem jednu od tri strane. S jedne strane imamo rusko-šijitko iransku stranu koja podržava Assada, s druge tursko – saudijsku alijansu koja podržava pobunjenike ali i neke ekstremnije skupine te treću terorističku grupaciju Daeš koja recimo da stoji samo ali se sigurno financira iz arabijskim državama ali izgledno i negdje drugdje.“
Ukoliko ne dođe do prekida vatre, a intenzivne borbene aktivnosti se nastave i dalje, Europa može očekivati još jači priliv migranata. Reakcija Europe, ističe Obučina ići će u smjeru represivne politike zatvaranja granica, što bi u konačnici pojačalo pritisak na Grčku da napokon počne štititi granice Europske unije; “SAD ima ambivalentan pristup Saudijskoj Arabiji pa ćemo tu vidjeti što će se tu dogoditi, a što se tiče Europe ona sama ne zna što joj je raditi i što bi se u toj situaciji trebalo napraviti. Europa ne može podržati Assada jer je on s druge strane saveznik s Rusijom, a istovremeno ako bi podržali tursko – saudijsku alijansu onda bi se savim izgledno nastavio izbjeglički val prema Europi. Taj val je očito toliko pogodio temelje Europske unije da su se počela postavljati pitanja koji su to zapravo temelji i što to nas u Europi zajednički veže.“
Ratna događanja na Bliskom istoku samo su dio globalnog problema migracija prema Europi, koji će se s vremenom pojačavati i zbog klimatskih problema kojima su pogođena područja subsaharske Afrike ali i dalekog istoka, uvjerava nas Obučina; “Mislim da je ovo tek početak jednog dugogo niza migracija prema Europi i prema sjeveru, a Europa se još uvijek ne zna postavit prema tom problemu.“
Što nam donosi vrijeme koje je pred nama ostaje za vidjeti, no činjenica je kako se problem konačno mora početi rješavati.
