Stupio je na snagu novi Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova.
Stečaj se može otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje, odnosno ako najmanje 90 dana uzastopno ne može platiti račune i obaveze u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna. Moći će ga pokrenuti isključivo dužnici, a u to ih nitko neće moći natjerati. Nakon prodaje dužnikove imovine i namirenja vjerovnika, građani se oslobađaju od preostalih obaveza, ali tek nakon proteka perioda provjere njihovog ponašanja u trajanju od 5 godina. Stečaj potrošača moguć je i u izvansudskom postupku u kojem se sklapa izvan sudski sporazum između vjerovnika i potrošača.
Donošenje Zakona pozdravlja čelnik Hrvatske udruge radničkih sindikata , Ozren Matijašević, samo tvrdi kako je , nažalost, došao prekasno:
2009.godine smo tražili taj Zakon, no priča se odužila godinama. Posljedica je da je za nekoliko puta povećan broj blokiranih fizičkih osoba, kao i gotovo dvostruko ukupan iznos duga.
Po podacima Financijske agencije, krajem listopada prošle godine u blokadi je bilo gotovo 324 tisuće građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više nego u 2014. Matijašević procjenjuje kako će ovu mogućnost iskoristiti oko 10 posto njih:
Što onda znači nekih 40-ak tisuća. Ako se to bude i dogodilo, imat ćemo problem u provedi, naime ključne osobe u provođenjupostupka i kontroliranju ponašanja dužnika su stečajni povjernici, neka vrsta upravitelja. Imamo premali broj stečajnih upravitelja, a neki od njih su u poznoj životnoj dobi.
Prijedlog HURS-a da se mladi diplomirani ekonomisti i pravnici osposobe za obavljanje dužnosti upravitelja nije prihvaćen, pa se vjerojatno neće moći udovoljiti svim zahtjevima , tvrdi Matijašević.
Građani su najviše dugovali bankama – 19,5 milijardi kuna, zatim središnjoj državi , osiguravajućim društvima, leasing i factoring tvrtkama, telekomunikacijskim tvrtkama , i na kraju tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje.
Ono kojim pravcem se mora ići to je primorat banke da dužniku omoguće izlazak iz dužničkog ropstva. Ako nikakvim drugim metodama, onda uvođenjem poreza bankama , za što očekujem da će se nastaviti na tragu dosadašnjem vlade i da će to vlasti napraviti. Očekujem i potpunu drugačiju poslovnu klimu, da se u Hrvatskoj nešto isplati proizvoditi , da svijet rada profunkcionira u smislu otvaranja novih radnih mjesta.
Zakon nije čarobni štapić, upozorio je tijekom saborska rasprave u rujnu prošle godine ministar pravosuđa Orsat Miljenić, već o mehanizmu mukotrpnom za dužnike. Koliko će se njih odlučiti na osobni bankrot tek ćemo vidjeti.
