U Hrvatskoj je 2021. bilo gotovo 2,4 milijuna stanova, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2011., no broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok je za čak 43 posto povećan broj praznih stanova, pokazuju rezultati posljednjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova.
Šest i pol postotno povećanje ukupnog broja stanova kojih sada ima 2.391.944 u odnosu na stanje u Popisu 2011. odrazilo se i na povećanje glavnih skupina stanova prema načinu njihova korištenja. Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene, odnosno prazne stanove porastao je za 6,1 posto na 2.028.725, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Hrvatska po podacima DZS-a ima 600.000 nenastanjenih stanova i 231.000 vikendica.
Kad se podaci o stanovima povežu s negativnim prirodnim kretanjem stanovništva vidi se da je ljudi sve manje, a praznih kuća i stanova sve više, rekla je načelnica demografskih i društvenih statistika u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih jedinica. Od ukupno 1.4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6 posto).
