Istaknutim glazbenicima statua će biti uručena na svečanoj dodjeli 17. ožujka u Splitu. Porin za životno djelo dodjeljuje se onim umjetnicima koji su svojim znanjem i radom zadužili hrvatsku glazbu. Ovogodišnji dobitnici su skladatelj, producent i kantautor Zrinko Tutić, dirigent, kompozitor i akademik Zoran Juranić te jedna od naših najstarijih klapa, klapa Lučica.
Klapa Lučica prva je klapa koja je dobila specijalno priznanje za 15 nastupa na Omiškom festivalu, gdje su višestruki osvajači nagrada u natjecateljskom izvornom dijelu, kao i na večerima novih skladbi, a bila su i prva klapa debitant s prvom nagradom ocjenjivačkog suda. Na Splitskom festivalu dobili su priznanje za nastupanje na 15 festivala, gdje su osvojili tri nagrade (Zlatno jedro, Srebrni grb i Brončano jedro). Ujedno su i prva klapa koja je samostalno nastupila na Splitskom festivalu. Lučica je klapa istinskih entuzijasta i prijatelja koji su nastojali sačuvati i popularizirati način i tradiciju pjevanja Splita, Dalmacije i Hrvatske.
Zrinko Tutić jedan je od najistaknutijih i najznačajnijih umjetnika na domaćoj glazbenoj sceni. Kao kompozitor prvi put se pojavljuje na Zagrebačkom festivalu 1974. godine, gdje je Ksenija Erker pjevala njegovu pjesmu “Doći će dan”, kao kantautor 1977. sa skladbom “Nepoznata, tako ću te zvati”, a prvi nastup na istom festivalu imao je 1981. godine, gdje je izveo pjesmu “Doris”. Do 1985. snimio je četiri kantautorska albuma, a njegove pjesme triput su predstavljale Jugoslaviju i Hrvatsku na Eurosongu. Tutić je pisao i pjesme za djecu, uz Rajka Dujmića autor je pjesme “Moja domovina”, a radio je i glazbu za filmove “Zlatne godine”, “Putovanje tamnom polutkom”, “Nausikaja”, “Kad mrtvi zapjevaju” i “Garcia”. Dobitnik je dvije Zlatne Arene, kao producent potpisuje više od 30 visokotiražnih albuma, a također je i jedan od osnivača nagrade Porin.
Zoran Juranić studirao je kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome 1972. dobiva mjesto zborovođe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je od 1988. stalni dirigent, a od 2002.-2005. i ravnatelj Opere. U njegovu skladateljskom opusu ističe se operna farsa “Govori mi o Augusti”, operna sapunica “Pingvini”, te niz scenskih, orkestralnih i komornih skladbi (operetno – kabaretski karusel “Fritz i pjevačica”, simfonijski torzo “Inter arma narrant Musae”, Gagliarda i Didaskalije za gudački orkestar i druge. Izdan mu je i autorski CD nosač zvuka s pet skladbi. Za svoje je opere sam pisao i libreta, a u više se navrata okušao i kao operni redatelj.
