U Splitu je s radom počela dvodnevna konferencija SOCINNOVETHICS- Sinergija etičnog financiranja s društvenim i tehnološkim inovacijama.
Konferenciju organiziraju Zadruga za etično financiranje u suradnji s Federacijom europskih etičnih i alternativnih banaka -FEBEA , koja ovim događajem obilježava 15 godina postojanja.
Upotreba inovativnih informacijskih tehnologija u bankarstvu, tehnološke inovacije kao pokretač društvenih promjena , etično bankarstvo kao pokretač promjena u društvu, neke su od tema ovogodišnjeg programa konferencije na kojoj je uvodni govor održao i potpredsjednik Vlade, Božo Petrov:
FEBEA je za nas jedan ogroman iskorak naprijed , pogotovo zato što se zalaže za one vrijednosti za koje bi se trebalo zalagati i društvo , transparentnost i otvorenost prema svim građanima. To je ono što danas , za razliku od uobičajenog ,nudi etično bankarstvo i to je razlog zbog čega i mi članovi Vlade želimo poduprijeti ovakvu inicijativu. Nadam se da će vrlo skoro doći vrijeme da ovo može biti dodatni sektor u bankarstvu u Hrvatskoj.
28 europskih etičnih banaka potiču održivi, socijalnopravedan, inkluzivni razvoj društva , a potpredsjednika je ugodno iznenadila činjenica da etične banke imaju jako nizak postotak loše plasiranih kredita:
Kada saznate da se zapravo u ovoj inicijativi prati ulaganje, da se dobiva mentor, da se stvara tržište , to je socijalno osjetljivi dio jednog sektora koji nedostaje svima , ne samo Hrvatskoj. Ovaj dio etičnog razmišljanja i ponašanja nam zaista nedostaje i nadam se da će zaživjeti.
Istaknuo je i kako etično bankarstvo kaže da je bitno što pojedinac može napraviti za društvo, a ne uzeti od društva.
I zamjenik ministra financija, Saša Drezgić pozdravio je osnivanje etičke banke u Hrvatskoj rekavši kako se etično financiranje predstavlja kao alternativni model, dok bi to u stvari trebao biti standard:
Mislim da je danas bankarski sustav u svojevrsnoj krizi upravo stoga što rizicima upravlja na način da ih prenosi na korisnika. To nije bit bankarskog poslovanja, već bi banka i korisnici trebali zajedno raditi na projektu , banka bi trebala razumijeti korisnika i njegove potrebe i onda ne treba nužno imati sve one kolaterale koje su garancija za ulazak u projekt i najčešća prepreka za investicijski proces.
Prvu etičnu banku u Hrvatskoj osniva Zadruga za etično financiranje, a pri samom su kraju tog procesa, rekla nam je Silvana Vujnović iz Upravnog odbora banke u osnivanju:
Da bi došli do konačnog cilja moramo skupiti negdje oko 150 milijuna kuna temeljnog kpitala.Trenuto imamo oko 420 statusno registriranih klijenata i oko 200 njih koji žele postati naši članovi.Očekujemo do kraja godine dobivanje licence, a Zadruga će biti jedini i 100 postotni vlasnik banke, a svi članovi Zadruge će biti suvlasnici banke. Da bi bili klijent banke, morate najprije postati član Zadruge.
Banka nije konkurencija komercijalnim bankama, a zbog drugačijeg načina poslovanja ovakve banke u svijetu imaju svega 1% nenaplativih plasmana. Tri su kriterija:
Ekonomska održivost projekata, ekološka prihvatljivost i društvena korist projekata koje ćemo financirati.Mi ćemo financirati ono što komercijalne banke do sad ili nisu prepoznale,ili nisu mogle ili nisu htjele, kao što su start-up-ovi i razne inovaciji. korisnike će u realizaciji pratiti čitav tim ljudi , stručnjaci koje imamo i koji će dati svoje iskustvo i svoje znanje.
U etičnoj banci moći će se koristiti sve standardne bankarske usluge, rekla nam je Vujnović, mnoge potpuno besplatno, te uz kamate do maksimalnih 4 posto.
Predsjednik Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka Fabio Salviato, osnivanju prve etične banke u Hrvatskoj je dao stopostotnu podršku:
Hrvatska će zasigurno dobiti svoju prvu etičnu banku i time osnažiti svoje gospodarstvo, posebice sektor domaće proizvodnje. Etično bankarstvo nudi društveno poduzetništvo,investiranje profita u projekte koji će stvarati dodanu vrijednost, koji su ekološki i financijski održivi i kojima je u cilju dobrobit zajednice. Naše udruženje broji više od 60 000 članova u 28 zemalja, a čak i u doba krize imamo godišnji rast od 20 posto.
