534 osobe kojima je priznat status osoba s invaliditetom u Splitsko – dalmatinskoj županiji su bez posla , od tog broja u Splitu ih je 305 .
U godinu dana pune primjene Zakona o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u Splitsko -dalmatinskoj županiji zaposleno je svega 154 invalida.
I javni sektor i poslodavci u privatnom sektoru, ako imaju 20 i više radnika, obavezni su zapošljavati osobe s invaliditetom, a taj broj ovisi ne samo o broju zaposlenih već i o djelatnosti koju obavlja. Ukoliko poslodavac to ne želi ili ne može ispuniti , plaća novčanu naknadu u iznosu od 30 % iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj.
Lakše je platiti oko 900 kuna novčane naknade mjesečno, rekla nam je stručna suradnica u Dalmatinskoj podružnici Hrvatske udruge poslodavaca, Žana Plazibat:
Poslodavci moraju i prilagoditi radna mjesta osobama s invaliditetom, tako da najčešće pribjegavaju zamjenskim kvotama i plaćanje novčane naknade. Nemamo informacija koliko poslodavaca ispunjava zamjensku kvotu.
No, taj podatak ima ravnatelj splitske Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES, Tomislav Bogović, jer poslodavci sklapanjem poslovne suradnje s Ustanovom ispunjavaju zamjensku kvotu:
Tu mogućnost je iskoristilo oko 50-ak poslodavaca, što je nama donijelo promet od oko 7 milijuna. Poslodavac umjesto da plaća naknadu ispunjava zamjensku kvotu, odnosno naručuje poslove u vrijednosti od oko 3 tisuće kuna za jednog zaposlenika.
Bilo je i novih zapošljavanja, kaže ravnatelj DES-a:
13 je novozaposlenih osoba, sedam je osoba s invaliditetom, od toga je devet direktno vezanih za zamjenske kvote. Najveći broj zaposlenih je u papirnoj konfekciji koja je ostvarila oko 250 posto povećanje proizvodnje baš unutar tih zamjenskih kvota koje su na neki način dale odskočnu dasku da uđemo na otvoreno tržište i zaradimo za svoj kruh.
Bogović se čudi što poslodavci više ne koriste mogućnost sufinanciranja plaće takve osobe u iznosu od 10-7 posto ili sufinanciranje prilagodbe radnog mjesta potrebama osoba s invaliditetom, jer predrasuda je , kaže, da su oni loši radnici:
Višegodišnja društvena predrasuda je nažalost da su osobe s invaliditetom loši radnici. Mogu odgovorno reć za sve osobe s invaliditetom s kojima sam dnevno u doticaju , to su izvanredni i lojalni radnici. Smatram da oni mogu samo donijeti korist društvu.
U zamjensku kvotu ne ubrajaju se sezonski i agencijski radnici, a Aleksandra Hajdić iz područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknula nam je kako su poslodavci putem njihove mjere prošle godine mogli dobiti od 32 do gotovo 53 tisuće kuna za zapošljavanje osobe s invaliditetom s evidencije zavoda:
Poslodavcima je to vrlo interesantno kad žele uopće zaposliti nekoga iz posebnih skupina. Onda se rado odlučuju za osobu s invaliditetom i zbog ovog iznosa koji je daleko veći nego za zapošljavanje osobe koja nema zdravstvene probleme. Ali usprkos tome tijekom 2015. je zaposleno samo 12 osoba s invaliditetom kroz ovu našu mjeru.
Osobe s invaliditetom najčešće se zapošljavaju u ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti, trgovinama i javnoj upravi . Najviše njih je s tjelesnim invaliditetom, 57 %, a zatim slijede osobe s intelektualnim oštećenjima. Prema povratnim informacijama poslodavaca, sve one su zadovoljile na tim radnim mjestima.
