Od danas se može loviti srdela , kao i ostala sitna plava riba , jer došao je kraj redovnoj zabrani izlova srdela, papalina, inčuna…okružujućom mrežom plivaricom srdelarom u siječnju svake godine.
No, friška “kraljica Jadrana” , koja je othranila siromašne Dalmatince ,naći će se na bancima peškarija tek nekoliko dana, jer ponovo slijedi privremeni lovostaj:
Ide još jedan privremena obustava od 16.siječnja do kraja mjeseca, ali morali smo napraviti i onu privremenu početkom prosinca radi intenzivnog mrijesta srdele, jer najvažnije nam je da osiguramo održivost ribarstva za buduća vremena.
rekao nam je pomoćnik ministra poljoprivrede, Ante Mišura.
Ministarstvu je stiglo 208 zahtjeva i koćara i plivaličara za naknadu štete ribarima zbog privremnih lovostaja, a EU je ukupno osigurala 26 milijuna kuna.
To će pomoći ribarima čije brodove je na vezovima zaustavila privremena zabrana ribolova:
Onda nas ove zabrane neće toliko pogodit, jer je dobro da se riblji fond malo obnovi. Nismo izlazili na more, jer je trebalo predzadnji dan ribolova poslati Ministarstvu di će brodovi biti vezani i ne može se 5 metara pomaknit brod bez njihovog dopuštenja.
rekao nam je brački ribar Tomislav Vrsalović koji u sezoni ulovi do 900 tona srdele. Na more, kaže, još neće:
“Zovu” 5 dana lošega vrimena, neki brodovi su sinoć izašli, ali to nije 10 posto brodova. Sutra bi srdele moglo bit na peškarijama, a mi ćemo na more u drugi misec kad završimo remont, jer smo ovo vrime iskoristili za to.
Od svih tona ulovljene srdele prošle godine, samo 20 posto završilo je na stolovima građana, većina odlazi u preradu, rekao nam je znanstvenik splitskog Centra za studije mora , i aktualni prorektor splitskog Sveučilišta, Alen Soldo :
Problem srdele i je da je ona ugrožena , ali je situacija bolja nego kao kod inčuna. Nedozvoljavamo lov starijh, znači većih primjeraka što znači da ipak postoji neki prelov. Mislim da bi u idućem razdoblju, zbog prerađivačke industrije trebali uvesti nekakve mjere da počnemo loviti i velike srdele, jer mali primjerci predstavljaju problem u preradi ribe.
Treba donijeti mjere gospodarenja za srdelu i inčun, slaže se Soldo, ali tvrdi i kako je situacija ipak drugačija od one kakvom se predstavlja.
Nekakvih 80-ak posto cjelokupne srdele lovimo mi, dok Talijani više love inčune, do 90 posto. Do sad je u svim izviješćima stanje srdele prikazivano lošije nego što jest,a što nije niti odgovaralo pravom stanju jer je tako više odgovaralo Talijanima.
Svi prijedlozi , od uvođenja kvota do ukidanja ribolovne flote išli su nama na štetu, tvrdi Soldo:
Mi smo se morali boriti da to ne postane dio prioriteta Europske unije i trebali smo se izboriti za pravo stanje: Vjerojatno se nismo navikli da smo sada dio Europske unije, pa smo to više primali nego djelovali u tom smislu.
Privremeni i redovni lovostaj za srdelu se baš donose kako ne bi došli u situaciju da stanje bude još gore , baš kao što je s ukupnom količinom inčuna u Jadranu, potvrdio nam je pomoćnik ministra Mišura i dodao kako je upravo sad vrijeme da Hrvatska ispregovara bolje uvjete ribolovne politike:
Mi smo na tijelima GFCM -a (General Fisheries Commission for the Mediterranean) u zadnja dva puta osigurali da te mjere ne budu još strože, a a upravo je u fazi donošenje Regionalnog plana za sitnu plavu ribu gdje se mi borimo i dali smo im primjedbe na način koje mjere smatramo prikladnima za Jadran i sad je prilika da se uvrste i specifičnosti našeg ribarstva.
Zatražene su i obustave nekih drugih mjera:
U izradi smo i traženju derogacija za naše potegače, male plivarice, visine srdelare, svi tipostupci traju, a za sada su za plavu ribu na snazi GFCM-ove odredbe. Plan će najvjerojatnije biti na snazi 2017./2018.godine i vrlo je važno da ove i iduće godine budemo u razgovorima sa našim susjedima i Europskom komisijom.Zatražilo se od nas da dostavimo znanstvene podatke i procjenu stanja stokova za te alate i to smo odradili u prošloj godini.
A do tada srdele su dobre i smrznute ako se zamrznu odmah nakon ulova.
