Hrvatski filmovi u svijetu, strani filmovi u Hrvatskoj – tako bi se ukratko mogla opisati protekla godina u domaćoj kinematografiji, koja je s uspjehom nastupala na međunarodnoj festivalskoj sceni, dok se Hrvatska pozicionirala kao inozemnim producentima jedna od poželjnijih destinacija za snimanja.
Na gotovo sedamdeset međunarodnih festivala prikazano je 96 hrvatskih filmova – svakih nekoliko dana tijekom protekle godine stizale su vijesti o njihovu sudjelovanju ili osvojenim nagradama – kojih je bilo četrdesetak.
Dugometražni igrani film “Zvizdan” Dalibora Matanića imao je svjetsku premijeru na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je u programu “Un Certain Regard” dobio nagradu žirija.
S 42.815 gledatelja Matanićev film je bio najgledaniji u domaćim kinima, a sudjelovao je i na više od četrdeset festivala, osvojivši devetnaest nagrada, nominacije za nagradu Europske filmske akademije, nagradu LUX Europskog parlamenta, nagradu Satellite, a bio je i hrvatski predstavnik za Oscara.
Za glavnu ulogu u “Zvizdanu”, Tihana Lazović je uvrštena među deset najperspektivnijih europskih glumaca programa Shooting Stars, te na popis filmskih kritičara francuskog portala Le Passeur Critique.
Festivalske uspjehe postizali su podjednako dugometražni i kratkometražni filmovi. Filmski prvijenac “Belladonna” Dubravke Turić proglašen je najboljim kratkim filmom programa “Horizonti” Filmskog festivala u Veneciji, a uskoro ga očekuje i sudjelovanje u konkurenciji kratkog metra Sundance Film Festivala, jednog od najvažnijih svjetskih festivala nezavisnog filma.
Kraj godine donio je još jednu dobru vijest – “Piknik” Jure Pavlovića osvojio je Europsku filmsku nagradu za najbolji kratki film, a u prvim mjesecima nove godine sudjelovat će na najvećem festivalu kratkometražnog filma u Clermont–Ferrandu.
Od novih filmova na međunarodnoj festivalskoj sceni bio je aktivan i dugometražni prvijenac Ivone Juke, “Ti mene nosiš”, koji je prikazan na festivalima u Karlovim Varima, Sarajevu, Luksemburgu, Torunu.
Jukin film treći je domaći naslov po gledanosti u kinima – imao je nešto više od osam tisuća gledatelja, što je za oko 1500 manje od ‘drugoplasiranog’, “Život je truba” Antonia Nuića, čija distribucija još nije završila.
Do kraja ove godine u distribuciji je bilo 24 hrvatskih filmova i manjinskih koprodukcija, a u kinima ih je pogledalo oko 80 tisuća ljudi.
Hrvatska je učvrstila i svoju poziciju na europskoj mapi poticaja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, potvrdivši se kao zemlja u kojoj inozemni producenti žele snimati, a na što ih potiče i povrat dvadeset posto od uloženih sredstava. U ovoj je godini bilo prijavljeno deset projekta za ostvarivanje prava na mjere poticaja, dvije televizijske serije, dva televizijska filma u nastavcima te šest igranih filmova.
Prema podacima Hrvatskog audiovizualnog centra, za 492 snimajuća dana u Hrvatskoj, deset projekata je potrošilo skoro 167 milijuna kuna na hrvatske proizvode i usluge, u ukupnoj vrijednosti oko 32 milijuna kuna.
U protekle tri godine, otkad Hrvatska nudi financijski poticaj za filmske i TV produkcije, bilježi se trend porasta lokalne potrošnje – u tom je razdoblju ulaganje od oko 42 milijuna milijuna kuna generiralo ukupni prihod od oko 332 milijuna kuna.
Ove je godine aktivna bila i Kino mreža – Udruga nezavisnih kinoprikazivača, koja je organizirajući filmske programe revitalizirala kina diljem Hrvatske, ukazujući na vrijednosti gledanja filmske umjetnosti na velikom platnu. Osim bolje komunikacije i razmjene iskustava između članova, 37 kina u 27 gradova, Kino mreža omogućuje veću vidljivost obnovljenih i digitaliziranih kina koja nastoje opstati u, za male kinoprikazivače, nepovoljnim vremenima, u sredinama u kojima su upravo kina jedna od rijetkih preostalih kulturnih institucija.
Jedan od projekata Mreže bio je “U kinu je bolje!” kojime se, u suradnji s HAVC-om, krenulo u decentralizaciju premijera domaćih naslova i privlačenje gledatelja u kino.
