Prvog dana 2016. na snagu stupa novi Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja.
Stečaj potrošača može se otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje, odnosno ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna. Osobni stečaj moći će pokrenuti isključivo dužnici, a u to ih nitko neće moći natjerati.
Stečaj potrošača moguć je u izvansudskom postupku, koji se provodi prije pokretanja postupka stečaja radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Izvansudski postupak provodi posrednik, odnosno djelatnik Financijske agencije ili druga fizička osoba kojoj je ministar pravosuđa izdao dozvolu za obavljanje poslova posrednika.
Posrednik je dužan u izvansudskom postupku posvetiti osobitu pažnju zaštiti potrošača i postupati na način koji osigurava potpuno poštivanje osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti potrošača.
Cilj Zakona je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja, te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i razdoblja provjere ponašanja.
Nije riječ o čarobnom štapiću , upozorio je tijekom saborske rasprave u rujnu ministar pravosuđa Orsat Miljenić, već o mehanizmu mukotrpnom za dužnike.
On dužniku daje mogućnost za novi početak, ali je mukotrpan jer svatko treba računati s tim da neće moći zadržati imovinu ako ima dugove.
kazao je tada Miljenić.
Podsjetio je kako je Hrvatska među četiri zemlje EU-a koje još nemaju institut osobnog bankrota.
Po podacima Financijske agencije, krajem ovogodišnjeg listopada u blokadi je bilo 323.887 građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više nego u 2014.
Građani su najviše dugovali bankama, 19,5 milijardi kuna, zatim središnjoj državi 3,4 milijarde kuna, osiguravajućim društvima 1,08 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama 986,2 milijuna kuna, telekomunikacijskim tvrtkama 957,4 milijjuna kuna, te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje 753,6 milijuna kuna.
