Nešto više od 122 milijuna kuna, gotovo isto kao i prije četiri godine, ‘potrošeno’ je za provedbu parlamentarnih izbora, pokazuje izvješće Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Glavninu troška, 69,7 milijuna kuna, čine naknade za rad izbornih tijela – biračkih odbora (41,2 milijuna kuna), općinskih (15,5 milijuna) i gradskih (7,4 milijuna) te izbornih povjerenstava dvanaest izbornih jednica (1,3 milijuna kuna).
Oko 28 milijuna kuna trebale bi iznositi naknade troškova izborne promidžbe strankama i koalicijama, a doda li se svemu i 25 milijuna kuna materijalnih troškova, dolazi se do ukupno 122,3 milijuna kuna bruto.
Za biračke odbore u Hrvatskoj 41 milijun kuna
Za rad biračkih odbora u Hrvatskoj, odnosno njihove naknade, izdvojeno je 40,9 milijuna kuna, za one u inozemstvu oko 395.000 kuna.
Rad na izborni dan, članovima odbora u Hrvatskoj ‘donio’ je po 300 kuna neto, predsjedniku i njegovu zamjeniku po 350 kuna. Svaki odbor broji deset članova (predsjednika i četiri člana te njihove zamjenike), imenuje se za svako biračko mjesto kojih je u Hrvatskoj te u još 48 država bilo oko sedam tisuća.
S obzirom da se u inozemstvu biralo dva dana, naknade su nešto veće, posebno za države u kojima je hrvatska zajednica brojna i gdje su odbori imali dosta posla. Tako predsjedniku i zamjeniku predsjednika biračkog odbora u BiH, Njemačkoj i Srbiji pripada jednokratna naknada od po 500 kuna, a članovima po 450 kuna. U ostalim zemljama, predsjedniku i njegovu zamjeniku pripada po 450, članovima po 400 kuna neto.
Iznosima naknada za rad općinski, gradskih i povjerenstava izbornih jednica, treba dodati i gotovo 4, 2 milijuna kuna naknada za rad djelatnika Porezne uprave, informatičkih kordinatora i stručnih timova u izbornim povjerenstvima.
Rad DIP-ovih vanjskih suradnika nadoknađen je sa 81.500 kuna, Etičkog povjerenstva sa 97.000 kuna.
Strankama i kandidatima za troškove oko 28 milijuna
Oko 28 milijuna kuna planira se dati izbornim sudionicima za troškove izborne promidžbe, a uvjet je da prođu DIP-ov financijski nadzor. Za svako mjesto u parlamentu stranke, odnosno koalicije, dobivaju po 180.000 kuna, pa bi najviše trebala dobiti Domoljubna koalicija (10,6 milijuna), potom Hrvatska raste (10,1 milijuna), pa Most (3,4 milijuna).
Pravo na 180.000 kuna naknade imaju i izabrani zastupnici nacionalnih manjina.
U ukupnoj svoti za naknade je i 189.000 kuna za sedam kandidata za zastupnike nacionalnih manjina koji nisu izabrani, ali su dobili više od 15 posto biračkih glasova. Svakome od njih pripada po 27.000 kuna pod uvjetom da prođu DIP-ov financijski nadzor.
Spomenuti nadzor jako je važan za izborne sudionike, jer, utvrdi li se da netko od njih nije poštovao zakon o financiranju promidžbe, može djelomično ili potpuno izgubiti pravo na naknadu. Ovo posljednje može se dogoditi ako su, primjerice, promidžbena sredstva korištena u nedopuštene svrhe. Djelomični gubitak moguć je ako je neka stranka ili koalicija na kampanju potrošila više od propisanih milijun i pol kuna po izbornoj jedinici.
Apisu 9,7 milijuna kuna
Materijalni troškovi parlamentranih izbora iznose 25 milijuna kuna. Apisova informatička podrška ‘koštala’ je 9,7 milijuna kuna, glasački listići i drugi izborni materijal 5,7 milijuna, objava kandidacijskih lista u dnevnom tisku 3,8 milijuna kuna, uređenje biračkih mjesta, glasačke kutije, uredski materijal, telefonija, najam prostora za biračka mjesta itd., ukupno iznose 4,2 milijuna kuna.
Kad se sve navedeno zbroji dolazi se do 122,3 milijuna kuna bruto. Prije četiri godine na provedbu izbora potrošeno je 122,2 milijuna kuna. (Hina)
