Konverzija kredita u švicarskim francima u euro nije idealna, ali je kompromis koji dužnike ipak oslobađa velikog tereta. – zaključak je koji se nametnuo nakon tribine udruge “Franak” održane sinoć u Splitu pred više od 350 ljudi.
Nakon tribina u drugim gradovima diljem Hrvatske, predstavnici udruge i u Splitu su pojasnili dužnicima u čemu se ta konverzija sastoji, na što posebno treba obratiti pažnju i pozvali ih da sve nepravilnosti prijavljuju njima, Ministarstvu financija i HNB-u.
Ono što je sinoć postalo jasno jest kako je svaki kredit priča za sebe i generalnog savjeta kako postupiti za sve dužnike koji su poprilično zbunjeni, nema:
Svatko od nas mora sam za sebe provjeriti da li je taj izračun konverzije točan. Mi svi vjerujemo da matemetički on je točan, ali su netočni parametri koji ga čine. Prije svega to su kamatne stope, HNB taji te informacije, banke nam te informacije nisu davale i mi jedino možemo preko naših euro blizanaca , to su dužnici u eurima, provjeriti jesu li te kamate zbilja tolike.
rekla je koordinatorica udruge za Jadran, Anita Perkov Kalebota , koja će se ukoliko ne prihvati konverziju u veljači iduće godine kada se odmrzne tečaj “švicarca” , suočiti s ratom kredita u izosu od 12 tisuća kuna! Za usporedbu , rata joj sada iznosi 8 tisuća kuna.
Zajedno smo jači. – još jedna je poruka tribine na sva pojedinačna pitanja dužnika koja su ukazala na čitav niz nepravilnosti. Banke im pretvaraju kredite po većim kametnim stopama nego su one iznosile tada za kredite u eurima, ne priznaju im pogodnosti koje su imali u trenutku “dizanja kredita”- iznijeli su na tribini dužnici koji su stekli dojam da su ponovo ucijenjeni.
Nisu mi izračunali pretplatu onoliko koliko je trebala biti, nisu uzeli u obzir posebne grupe ljudi koji su imali povlašten status prilikom dizanja kredita. – rekao nam je jedan dužnik.
Najprije sam se šokirao kad sam vidio izračun konverzije. Rata mi je skakala nenormalno , do sada sam otplatio 12 godina , a zadnjih 6 rata mi je skočila 50 posto i sad mi je došlo da sam dužan banci 27 tisuća kuna.Podnit ću prigovor, ali moram potpisati konverziju i platiti taj dug u gotovini ili dignuti neki kredit kod njih. To je nenormalno. To je bio stambeni kredit za mlade u švicarcima oko 4 posto , a kamata je tada u eurima bila 5 posto, a oni su meni sada stavili 7! – u nedoumici je što da napravi drugi dužnik , a treći nam je rekao kako će EURIBOR sigurno rasti, jer je na povijesno niskim razinama:
Početni tečaj eura koji mi nudi banka je 6,5 posto. Naraste li EURIBOR na 4-5 posto ,moja kamata će biti 10 posto, pa to su krediti kojeg svaki lihvar ovdje daje!
Može li se HNB prisiliti da objavi kretanja kamatnih stopa tijekom prošlih godina, kada će pretplatu kredita dobiti oni koji su pri kraju otplate svog kredita, što će sada biti s tužbama za pretplaćene kamate i je li konverzija neki novi rizik – bila su pitanja iz kojih se da zaključiti kako ljudi baš i ne poznaju određene pojmove, a kamoli da se razumiju u moguće posljedice.
Borba se nastavlja i nakon konverzije, ohrabrila je dužnike koordinatorica udruge:
Glavnica nam se smanjuje, odnosno stavlja na neko realno stanje. I to nam skida veliku omču sa vrata. Vjerujem da će upravo zbog toga velika većina dužnika pristati na konverziju i da ćemo onda ići ka bankama tražeći povoljnije uvjete kredita najvjerojatnije u kunama. Konverzija je dakle samo izjednačavanje nas i euro dužnika, no tu udruga Franak neće prestati sa svojim radom.Mi idemo dalje, znači ukoliko imaju potplatu kredita i to ih je bacilo u depresiju, molim ih da ne očajavaju, jer idemo svi zajedno po povoljnije kreditne uvjete i vjerujem da će nam to banke i ponuditi.
Uputila ih je na web stranicu udruge gdje će pronaći većinu odgovora za svoj slučaj ,te ih još jednom pozvala da sve uočene nepravilnosti prijave na konverzija.uf@gmail.com
