Kinezi kažu kako i put od 1000 milja počinje prvim korakom. Taj prvi korak u realizaciji splitskog Projekta Istočna obala učinjen je danas, potpisivanjem Ugovora o suradnji između grada Splita i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Svoj potpis stavili su splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i ministar Siniša Hajdaš Dončić koji je ocijenio kako će i Baldasar imati svoj epohalno povijesni trenutak, odnosno biti zapamćen kao gradonačelnik koji je pokrenuo novu razvojnu priču grada. Gospodin Hajdaš je izjavio: „Ovaj sporazum je prva faza kompletnog projekta koji će uključivati urbanističko rješenje. On omogućava bespovratna sredstva u iznosu od 300-tinjak tisuća eura od EBRD-a koji će zapravo financirati ove početne faze. Nakon završetka studije izvodivosti bit će definiran projektni zadatak kako će onda vjerojatno arhitekti koji će bit pozvani na javni natječaj zapravo isplanirati budući izgled tog dijela Splita.“
Ugovor je bio i preduvjet dobivanja bespovratnih sredstava EBRD-a , odnosno Svjetske banke za obnovu i razvoj: „Kako bi se postepeno, jer ti projekti traju, u slijedećih četiri do pet godina počelo i samo premještanje infrastrukture, govorim i o željezničkom kolodvoru i državnoj cesti, a isto tako i kroz neke od oblika javno-privatnog partnerstva, dao i novi duh tom dijelu Splita.“
Projekt premašuje vrijednost od milijardu eura, a uz pomoć EBRD-a projekt će možda lakše do sredstava iz tzv. „Junkerovog fonda“, istaknuo je ministar. No, postoji mogućnost da se uključi privatni kapital, a dio javne infrastrukture kroz EU sredstva iz fonda Konkurentnost i kohezija.
Ugovor je samo formalno označio početak projekta koji će šire od provedenog arhitektonskog rješenja sagledati taj prostor: „Pokušat ćemo definirati cjelokupan prostor, dakle i sadašnje željezničke stanice Split, ulazak u nju kroz današnju Zagrebačku ulicu, prostor ispred Nadbiskupije, Pazar, i sve gore prema izlazu iz Splita plus, naravno, sve do Kopilice gdje bi bio prostor taj dio gradskoga metroa, odnosno gradske željeznice i prostor od Kopilice prema aerodromu Split sa eventualnom mogućnošću da i tu bude napravljen gradski metro aerodrom-luka.“
Do kraja godine bit će gotove pripremne radnja za apliciranje projekta prema EBRD-u, iduće godine raspisat će se natječaj kako bi se definirao taj prostor i do kraja 2016. Grad će imati izrađen projektni zadatak, barem je takav plan, rekao je Baldasar. „Selit“ će se i autobusni kolodvor i to u Kopilicu, gdje će se osim željezničkog kolodvora u novu zgradu preseliti i sve ostale HŽ-ove usluge, a što bi trebalo ostati u luci, Baldasar kaže: „U jednom dijelu bi ostale željeznička i autobusna stanica. Tu bi bila završnica željeznice i gradske željeznice i inače željeznice. Vlakovi bi samo došli, iskrcali i vratili se u Kopilicu, autobusi isto tako. Prostor u Kopilici je jako veliki, sve je vlasništvo HŽ-a, tako da se možemo s njima dogovoriti o tome. Kompletni ostali prostor bi trebao biti definiran javnim natječajem u funkciji luke, turizma i grada Splita. Naravno da bi tu došlo do izražaja i javno-privatno partnerstvo gdje bi gradili jedan dio hotela. Tu bi recimo gradili veliki kongresni centar.“
To bi bila bivša zgrada Dalmacijavina. U luci će biti samo dva kraća željeznička kolosijeka, a iznad njih autobusna stanica, no za građane Splita koji putuju vlakom ili autobusom ništa se zapravo ne mijenja: „I dalje će se moći ukrcati ili u Kopilici ili u gradskoj Luci jer su nam svi prometni stručnjaci rekli nemojte gubiti veliku prednost koju imate da vam je na jednom mjestu sve. Ideja i HŽ-a je da se poveže i aerodrom tako da bi u luci imali nešto što dolazi i s avionom i željeznicom, brodom i autobusom.“
